Hrvatski astronom i matematičar Mirko Bogdanić školovao se u Zagrebu i Pešti, a studij astronomije završio je u Beču. Proučavao je staze kometa i o tome napisao zapaženu raspravu. Kada je postao prvi asistent na sveučilišnoj zvjezdarnici u Budimu motrio je pomrčinu Jupiterovih satelita i okultaciju zvijezda. Surađivao je u izradi zemljopisne karte Ugarske i susjednih zemalja tako što je  izračunavao zemljopisne koordinate mjesta u Ugarskoj i u Hrvatskoj.

Zapisao je mnoge zgode s putovanja. Kada je došao u Karlobag imao je silnih nevolja s neukim pukom jer su vjerovali da svojim mjerenjima navlači zlo na njihov grad, no našlo se razumnih ljudi pa je posao ipak dovršen.

„Osjećaj da je korisno mojoj domovini to što radim daje mi novu snagu“ opisivao je teški terenski rad. Nažalost, na iscrpljujućim putovanjima na kojima se nije štedio marljivi se astronom razbolio. 

„Šteti sebi i znanosti svojim vatrenim marom. Djelovao bi više kad bi djelovao duže“ upozoravali su njegovi prijatelji.

Unatoč bolesti mladi je astronom nastavio raditi, svim žarom posvetio se teorijskim astronomskim problemima. No posao nije dovršio, umro je u 42. godini.

Mirko Bogdanić bavio se i književnošću, poviješću i gospodarstvom. Namjeravao je napisati povijest svijeta na hrvatskom jeziku, no objavio je samo prvi dio pisan ijekavskom štokavštinom. Ostavština Mirka Daniela Bogdanića i danas se čuva u mađarskom i hrvatskom Državnom arhivu.