Procjenjuje se da je intenzitet potresa bio VIII stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice, a magnituda 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području Medvednice. Potres je bio takve jačine da se osjetio u Vukovaru i Dubrovniku.

U Zagrebu je tada živjelo oko 30 000 stanovnika, a bilo je 2483 stambenih i 1187 gospodarskih zgrada. Gotovo sve građevine u gradu bile su oštećene, dok je 12,6 posto zgrada bilo teško oštećeno. Poginulo je dvoje ljudi, a 29 ih je ozlijeđeno.

Velike štete pretrpjela je zagrebačka katedrala te je bila potrebna temeljita obnova. Potres je srušio svodove u katedrali i oltare, probio je pod, oštetio grobnice i zvonik. Obnova je završena 1906., a vodio ju je Hermann Bolle. I svi ostali sakralni objekti u gradu bili su oštećeni. 

Nakon potresa pokrenuta je velika obnova grada. Uz obnovljenju katedralu, Zagreb je dobio i brojne nove palače, parkove i fontane. Sa Zagrepčanima se solidarizirala cijela Europa, prikupljajući novčanu pomoć za unesrećene i obnovu grada. 

U gradskom uredu kažu kako suvremena znanost još uvijek ne može predvidjeti kada će se potres dogoditi, ali zna se najveća moguća magnituda za određeno područje.

Ured za upravljanje u hitnim situacijama, od svog osnutka 2008., upozorava građane i priprema sustav civilne zaštite Zagreba za razoran potres. Od svih poduzetih mjera i projekata, u Uredu izdvajaju: uspostavljanje zagrebačke mreže seizmografa koja danas ima šest seizmoloških postaja, što ju čini relativno gustom mrežom, a Zagreb optimalno pokrivenim seizmološkim postajama.

Ustrojena je, educirana i opremljena Specijalistička postrojba civilne zaštite Grada Zagreba za spašavanje iz ruševina, izrađena je Studija za saniranje posljedica potresa u Zagrebu, te je pripremljen projekt 'Potresni rizik Grada Zagreba', koji čeka financiranje iz fondova Europske unije.