Stjepan Glavač izradio prvi potpuni Zemljovid Hrvatske 1673.
Varaždinac Stjepan Glavač bio je prvi profesor filozofije na zagrebačkoj Akademiji, prethodnici Sveučilišta, na čijem je otvorenju 6. studenog 1662. godine održao uvodno predavanje pod naslovom "Prolusio academica".
Školovanje je Glavač počeo u isusovačkoj gimnaziji u rodnome gradu, a potom nastavio u Grazu i Beču, gdje je stupio u Družbu Isusovu. U Grazu je završio studij teologije i stekao doktorat iz filozofije. Bio je zatim ugledni predavač matematike, moralne teologije, kanonskog prava i filozofije na sveučilištima u više gradova ondašnje zajedničke države, a u svome zadnjem odredištu, slovačkoj Trnavi, završio je život u 53. godini.
Stjepan Glavač i danas ima važno mjesto u hrvatskoj znanosti i kulturnoj povijesti jer je 1673. godine objavio prvi potpuni Zemljovid Hrvatske. Zemljovid je obuhvatio područje Banske Hrvatske, to jest onoga dijela koji se uspio sačuvati pod banskom vlašću. To je područje između Jadranskog mora kraj Senja, rijeka Kupe, Une i Mure te ušća Lonje u Savu. Zemljovid je izrađen u obrambene svrhe u vrijeme turskih priprema za osvajanje Beča, a naručitelji su vjerojatno bili zagrebački biskup Martin Borković i banski namjesnik Nikola Erdedy, jer je njima i Hrvatskom saboru Glavač posvetio svoje djelo.
Zemljovid je rađen u mjerilu 1 : 250 000. Prvi put je upotrebljena stara mjerna jedinica za duljinu – milliaria croatica, hrvatska milja, za 1/3 duža od njemačke milje, a iznosila je 7,24 kilometra.
Sačuvan je samo jedan primjerak Zemljovida u Valvazorovoj zbirci koja je postala sastavnim dijelom Metropolitanske knjižnice u Zagrebu.