Dok je Kristofor Kolumbo tražio zapadni put koji vodi do obala Indije i tajanstvene Kine, Portuglaci su uporno išli za svojim ciljem: htjeli su pronaći pomorski put do Indije oplovljavanjem Afrike i zatim plovidbom prema Istoku. Kad je Bartolomeo Dias došao do najjužnije točke Afrike, put je već bio napola otkriven. U novu ekspediciju krenuo je Vasco da Gamma s četiri broda i 160 mornara.

Poslije šest dana borbi s nepovoljnim vjetrovima i strujama, 22. studenoga 1497. uspio je oploviti Rt dobre nade. Zatim je ušao u Indijski ocean i prvi otkrio plovni put za Indiju. Bio je to pothvat koji su suvremenici smatrali važnijim od Kolumbova otkrića Amerike. Ipak, put do Indije bio je težak i povezan s mnogo nevolja. Vascu da Gammi trebala su samo 23 dana da, nakon posjeta Mozambiku i Mombasi, doplovi od istočne obale Afrike, do indijskoga grada Kalkute, ali isti put natrag potrajao je puna tri mjeseca. Naposljetku se Vasco da Gama u Lisabon vratio bez jednoga broda i sa samo 55 mornara, jednom trećinom od onih koji su krenuli, i to nakon 26 mjeseci plovidbe. Time je završena 80-godišnja portugalska potraga za pomorskim putem prema Indiji prepuna muka.

Najveće teškoće na tom putu bile su česte nepovoljne vremenske prilike oko najjužnijeg rta afričkoga kontinenta koji je još njegov otkrivač Bartolomeo Dias baš zbog toga nazvao Olujnim rtom. Ondje se dodiruju i miješaju Atlantski i Indijski ocean pa zbog toga nastaju jaki vjetrovi i silovite morske struje. Ipak, da naziv “Olujni rt” ne bi obeshrabrivao pomorce koji su plovili u Indiju, portugalski je kralj naredio da se “Olujnom rtu” promijeni ime u Rt dobre nade. To mu je ime ostalo sve do danas, ali vjetrovi i oluje nisu prestali!