U drugi natječajni krug za dodjelu titule Europske prijestolnice kulture za 2020. ušla su četiri hrvatska grada, a odluka hoće li tu važnu titulu ponijeti Dubrovnik, Osijek, Pula ili Rijeka, ovisit će o tome koji će od tih gradova u svom programu najbolje prenijeti poruku europskog zajedništva, suradnje i sloge.

- Srž čitavog projekta je uvjerljiv europski program. Mi ne biramo hrvatsku nacionalnu prijestolnicu kulture, niti tražimo jadransku prijestolnicu kulture, već europsku prijestolnicu kulture - kazao je Ulrich Fuchs, jedan od članova povjerenstva sastavljenog od dvanaest stručnjaka koji će idući tjedan o tome odlučivati.

Njemački stručnjak za menadžment u kulturi Fuchs istaknuo je da to znači da grad mora pokazati što je to što on može naučiti od Europe i što Europa može naučiti od njega.

- Uspješnost realizacije projekta u gradovima koji su dosad ponijeli tu titulu, a do 2015. u povijest su se kao Europska prijestolnica kulture upisala 52 grada, ovisi o konkretnom promatranom aspektu: nekim je gradovima bilo najvažnije iz temelja promijeniti imidž, drugima otvorit se međunarodnim odnosima, dok je trećima najvažniji bio aspekt projekta koji se tiče prijelaza iz starih u nove industrije – istaknuo je Fuchs.

Iskustvo je pokazalo, kako je rekao Fuchs, da ta inicijativa, osmišljena kako bi se istaknulo bogatstvo i raznolikost europskih kultura te proslavile zajedničke kulturne značajke koje dijele Europljani, povećava osjećaj europskih građana o pripadnosti zajedničkom kulturnom prostoru te doprinosi kulturnom razvoju gradova i šire zajednice.

Proces selekcije odvija se preko ministarstava kulture zemalja članica, a na poziv hrvatskog ministarstva, objavljen 11. lipnja 2014., prijavu je do krajnjeg roka 17. travnja 2015. podnijelo devet zainteresiranih gradova, među kojima je povjerenstvo stručnjaka, nakon evaluacije, u svibnju 2015. preporučilo četiri za drugi natječajni krug.

Fuchs je jedan od dvanaestero međunarodnih stručnjaka koji čine prosudbeno povjerenstvo koje će idući tjedan u Zagrebu odlučivati o tome koji će od četiri hrvatska grada 2020. godine ponijeti naslov Europske prijestolnice kulture.

Konačnoj odluci, istaknuo je Fuchs, prethodi posjet gradovima, tijekom kojih se, svojim kandidaturama, predstavljaju četiri grada finalista.

- Svakom je gradu na raspolaganju jedan dan da europske stručnjake pridobije za svoj projekt. Mi nismo turisti, ne zanimaju nas najugodnija i najljepša mjesta, ono što mi želimo vidjeti je ono što grad smatra važnim elementima svojeg programa - dodao je Fuchs.

Gradovi odabrani u drugi krug ispunjavaju sve tražene kriterije programa, raspoređene u šest kategorija: Doprinos dugoročnoj strategiji, Europska dimenzija, Kulturni i umjetnički sadržaj, Sposobnost provedbe, Doseg i Upravljanje.

Osim izražene europske dimenzije, grad koji želi ponijeti naslov Europske prijestolnice kulture mora imati razrađenu kulturnu strategiju, planove za jačanje kapaciteta kulturnih i kreativnih sektora, a u odlučivanju o dodjeli naslova, povjerenstvo uzima u obzir i umjetničku viziju i strategiju kulturnog programa, opseg i raznolikost predloženih aktivnosti te sposobnost spajanja lokalne kulturne baštine i tradicionalnih umjetničkih formi s novim, inovativnim i eksperimentalnim kulturnim izričajima.

Europsko je povjerenstvo dosad posjetilo Osijek i Rijeku, nakon čega, početkom idućeg tjedna, slijede Pula i Dubrovnik.

- Prerano je reći koji nas je grad najviše uvjerio u svoju priču, no dosad smo zadovoljni viđenim - kazao je Fuchs.

Europska prijestolnica kulture inicijativa je Europske unije kojoj je cilj istaknuti bogatstvo i raznolikost umjetničkoga razvoja europskih gradova, kao i zajedničke kulturne aspekte Europe kako bi pridonijela zbližavanju europskih naroda i njihovome boljem međusobnom razumijevanju.