17.08.2018., 22:42
Izdvojeno 17.8.2018. - Proslava svetog Roka na Rokovom perivoju
sveti-rok-rokov-perivoj
55 min
17.08.2018., 22:42
Sveti Rok, popularni je i omiljeni svetac u Hrvatskoj, a zaštitnik je više od trideset mjesta diljem Lijepe Naše. Čak su tri crkve sv. Roka u Zagrebu podignute njemu u čast u posljednjih 400 godina. Dvije od njih još se često posjećuju: jedna je na obroncima zagrebačke gore Medvednice u Šestinama, a druga na Rokovom perivoju - mjestu gdje se susreću Gornji i Donji grad. Na spomendan ovog sveca vjernici su hodočastili na perivoj kako bi sudjelovali na svetkovini Rokova u kapeli svetog Roka u kojoj je svečano Euharistijsko slavlje predslavio celjski biskup, mons. Stanislav Lipovšek.
Repriza: idući dan u 14:00
sveti-rok-rokov-perivoj
13.08.2025. 20:10

Uoči svetkovine Velike Gospe održana je trodnevna duhovna obnova pod vodstvom p. Stjepana Ivana Horvata i fra Ante Vučkovića. Predslavitelj Euharistije podsjetio je kako i sama naša zahvalnost Bogu jest Njegov dar.

12.08.2025. 20:10

Župa sv. Franje Asiškog u Biloj kod Livna proslavila je svoj veliki jubilej – 100 godina postojanja – u ozračju zahvalnosti Bogu i svima koji su tijekom stoljeća gradili i čuvali vjeru u ovom kraju. Središnje euharistijsko slavlje predslavio je je mons.

12.08.2025. 20:10

Sestre klarise, zajedno s vjernicima koji rado dolaze u ovu crkvu, proslavile su svetkovinu svete majke Klare. Misno slavlje u Mikulićima, gdje se nalazi jedini samostan sestara klarisa u Zagrebu i Zagrebačkoj nadbiskupiji, predslavio je biskup Ivan Šaško.

11.08.2025. 20:10

Crkva je proslavila blagdan sv. Klare Asiške. Klara je rođena 1194. g. u bogatoj plemićkoj obitelji. Kad joj je bilo 12 godina, roditelji su ju željeli udati za jednog mladića, što je ona odbila rekavši da se ne će udavati prije negoli navrši 18. Tih je godina čula sv.

09.08.2025. 20:10

Samoborci su tristoti put hodočastili Majci Božjoj Bistričkoj, a jubilarnom hodočašću prethodilo je predstavljanje knjige Radovana Librića ''Nas je otpravila, Tebe je pozdravila, sveta Anastazija, Majko Božja Bistrička'', koja na 198 stranica u monografijskom formatu op