U nedavnim potresima došlo je do stradanja velikog dijela kulturne baštine na prostoru Zagreba i Banovine. Koje su to građevine – govori nam dr. Hrvojka Mihanović-Salopek, koja je o njima snimila dokumentarne filmove.


U nedavnim potresima došlo je do stradanja velikog dijela kulturne baštine na prostoru Zagreba i Banovine. Koje su to građevine – govori nam dr. Hrvojka Mihanović-Salopek, koja je o njima snimila dokumentarne filmove.
Ivo Mijatović Ico (Vinkovci, 10. siječnja 1969.) završio je osnovnu školu u Gradištu i srednju upravno-pravnu školu u Vinkovcima, a studirao je pravo. Radio je kao profesionalni tajnik MZ-a Gradište i na poslovima teritorijalne obrane.
Vlado Vladić (1967.) hrvatski je književnik, filozof i prevoditelj koji prevodi djela s nekoliko jezika, uključujući češki, poljski i njemački. Završio je studije slavistike, bibliotekarstva, filozofije i teologije, a filozofiju je magistrirao 1997.
Stjepan Šešelj (1947.) hrvatski je pjesnik, dramski pisac i prozaik koji je studirao pravo i filozofiju. Radio je kao urednik i ravnatelj u brojnim kulturnim institucijama, uključujući tjednik ''Hrvatsko slovo'' i ''Hrvatska kulturna zaklada''.
Josip Laća, romanopisac za djecu i mladež, rođen je 30. studenog 1946. u Dubravicama. Iako je bio osrednji student, njegova je pisana karijera započela 1976. godine, a prvu nagradu osvojio je za svoju priču ''Dobri duh rijeke''.
Hrvoje Hitrec, rođen 14. srpnja 1943. u Zagrebu, hrvatski je književnik, dramski pisac i scenarist, najpoznatiji po knjigama za djecu i mladež.