IZDVOJENO

23.03.2023., 20:10
Pavao Kolarić – velikan na glasu svetosti
55 min
23.03.2023., 20:10

Mladić Pavao Kolarić iz Velikog Trojstva kraj Bjelovara preminuo je na glasu svetosti kao bogoslov 1862. g. u Rimu u zavodu Germanicum. Pokopan je u kripti crkve San Macuto. Odmah nakon smrti njegovi poglavari objavljuju Pavlovu biografiju na talijanskom jeziku u izdavačkoj kući Civilita Cattolica. Na njegovu se životu nadahnjuje sluga Božji Petar Barbarić koji prevodi to djelo na hrvatski jezik. P. Božidar Nagy i Petar Ušković Croata 2022. godine objavljuju knjigu koja rasvjetljuje Pavlov život, a sve kako bi se pokrenula kauza za njegovo proglašenje blaženim. Gosti emisije autori su ove knjige naslovljene ''Pavao Kolarić – velikan na glasu svetosti''.

Repriza:
Drugi dan u 14:10 i 05:30
Fotogalerija
24.10.2026. 20:10

Međugorje je domaćin prvih marioloških dana koji su okupili brojne predavače i sudionike.

24.10.2026. 20:10

Od života obilježenog drogom i nemoralom do gorljive svjedokinje čudesnog Božjeg zahvata, Matea Hohnjec na vlastitom je životu iskusila put od tame grijeha do svjetlosti obraćenja.

23.10.2026. 20:10

Pod geslom „U glazbi – susret s Bogom“ u Subotici je održan 21. Festival hrvatskih duhovnih pjesama HosanaFest koji je okupio petnaest izvođača iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Njemačke i Kube,.

23.10.2026. 20:10

Svakog dana u Pučkoj kuhinji na Svetom Duhu 500 obroka dijeli se onim najpotrebitijima. Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti spojio je Pučku kuhinju i Caritas Zagrebačke nadbiskupije u akciju „Zajedno za stolom solidarnosti“.
 

23.10.2026. 20:10

Vodimo vas u najstariju varaždinsku župu, posvećenu sv. Nikoli biskupu. Ondje otkrivamo zanimljive detalje o baroknoj crkvi sa sačuvanim gotičkim tornjem koji je preživio veliki varaždinski požar iz 1776. godine. 

23.10.2026. 20:10

Marijogorički brežuljak na dva su dana preuzeli jesenski mirisi i okusi. Štruklijada, štrudlijada i kestenijada, a kesteni su skoro svi pukli u prvom danu. Na spremnu količnu autohtonih zagorskih štrukli ipak se lakše može utjecati.