IZDVOJENO

12.05.2022., 20:05
Veslom preko Atlantika
55 min
12.05.2022., 20:05

Povodom 30-e obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, hrvatski branitelji preveslali su Atlantski ocean od Europe do Amerike, čime su Hrvatsku uvrstili u ligu veslačkih nacija koje su uspjele preveslati Atlantik. Martin Cruickshank i Werner Ilić u 3 su mjeseca ostvarili povijesni pothvat u čamcu na vesla. Za put dug 6300 km trebala su im 83 dana. Putovanje je bilo zahtjevno. Suočavali su se s raznim neprilikama, čak i onima opasnima po život. Ipak, uz sve probleme i strah, uspjeli su doći do cilja za hrvatske branitelje, zastavu i cijeli narod. Na ideju za takav pothvat došao je Martin čitajući knjigu 'Sol, znoj i suze' 2015-e godine. 

- Bila je ovo moja treća sreća i ostvarenje velikog sna. Moram reći kako to nije fizički, već psihički izazov. Danju i noću, tjednima i mjesecima, ne postoji ništa što bi vam stimuliralo osjetila, osim neba iznad i mora ispod vas. To je strašan mentalni napor - objasnio je Martin, koji je već dva puta, neuspješno, pokušao ostvariti taj san sa sestrom.

Jedan od najvećih i najopasnijih izazova, kaže Werner Ilić, bilo je prevrtanje čamca. Iako su pomislili da je kraj, ustrajno su nastavili prema cilju. Čamac je posebno dizajniran za prekooceansku plovidbu veslima, pa je sve završilo sretno. Martinu je najstrašniji trenutak bio kada ih je presreo brod pun afričkih migranata. No, i ovdje se sve svršilo dobro. Što se hrane tiče, na okus se nisu žalili, dok su za vodu koristili desalinizator koji se pokvario tri dana prije dolaska na cilj. Jedini način komunikacije s vanjskim svijetom bio je satelitski telefon, koji nije zadavao nikakve probleme. 

- Radost prelaska Atlantika krije se upravo u tome što iza sebe ostavljate 21. stoljeće. Ne primate e-poruke, ne plaćate račune; sve je to iza vas. Danju i noću živite isključivo s prirodom, bilo da se 'pečete' na vrućem dnevnom suncu ili se divite predivnom noćnom nebu na kojem promatrate milijune zvijezda. Veliko je zadovoljstvo napustiti suvremeni život na to kratko vrijeme - rekao je Martin.

Spomenuli su i veliki problem onečišćenja mora te naglasili kako je potrebno probuditi svijest kod ljudi kako bi budući naraštaji imali lijepu i zdravu planetu. U teškim trenucima, na korak do odustajanja, molila se krunica. Werner Ilić kaže da zna kako su ga molitva, vjera i sjećanje na Isusa spasili.

- Za hrvatske branitelje. Hvala vam od hrvatskog srca što ste stvorili našu jedinu državu, što naš barjak i zastava vijori. Hvala vam što naš hrvatski narod može ponosno reći 'ja sam Hrvat/ Hrvatica'. Dragi branitelji hvala vam. Znate i sami - sve za Hrvatsku, Hrvatska iznad svega, rekli ste onda i sada. Bog vas blagoslovio - zaključio je na kraju Werner.

Repriza:
drugi dan u 14:00 i 05:30
19.07.2017. 20:52

Svečano su otvorene četvrte Hrvatske svjetske igre. Program je započeo svetom misom u zagrebačkoj katedrali koju je predslavio mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački, u zajedništvu s vlč. Tomislavom Markićem, ravnateljem dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, te drugim svećenicima.

18.07.2017. 20:25

Povodom 30-te obljetnice osnutka zagrebačkog muzeja Mimara otvorena je izložba pod nazivom ''Muzej Mimara: 30 godina djelovanja – 30 godina s vama''.

17.07.2017. 20:36

Među deset dobitnika javnih priznanja Zagrebačke županije u 2017. godini je i Kuća susreta Tabor koju je u ljeto 1997. godine u Samoboru osnovao fra Zvjezdan Linić. Ovo priznanje za naručite uspjehe na području duhovnog i društvenog života predivan je poklon Taboru koji će 6.

17.07.2017. 20:41

Pripreme za 4. Hrvatske svjetske igre, koje se u organizaciji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatskog svjetskog kongresa održavaju od 18.– 22.srpnja 2017. u Zagrebu, su pri kraju.

16.07.2017. 16:05

Hrvatske svjetske igre – amatersko je to sportsko natjecanje na kojem sudjeluju Hrvati i njihovi potomci iz cijeloga svijeta, a čije će se četvrto izdanje održati od 18. do 22. srpnja ove godine u Zagrebu.

 

14.07.2017. 20:49

Činjenica vlastite smrtnosti jedna je od stvarnosti čije se tematiziranje danas izbjegava potiskuje.