IZDVOJENO

12.05.2022., 20:05
Veslom preko Atlantika
55 min
12.05.2022., 20:05

Povodom 30-e obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, hrvatski branitelji preveslali su Atlantski ocean od Europe do Amerike, čime su Hrvatsku uvrstili u ligu veslačkih nacija koje su uspjele preveslati Atlantik. Martin Cruickshank i Werner Ilić u 3 su mjeseca ostvarili povijesni pothvat u čamcu na vesla. Za put dug 6300 km trebala su im 83 dana. Putovanje je bilo zahtjevno. Suočavali su se s raznim neprilikama, čak i onima opasnima po život. Ipak, uz sve probleme i strah, uspjeli su doći do cilja za hrvatske branitelje, zastavu i cijeli narod. Na ideju za takav pothvat došao je Martin čitajući knjigu 'Sol, znoj i suze' 2015-e godine. 

- Bila je ovo moja treća sreća i ostvarenje velikog sna. Moram reći kako to nije fizički, već psihički izazov. Danju i noću, tjednima i mjesecima, ne postoji ništa što bi vam stimuliralo osjetila, osim neba iznad i mora ispod vas. To je strašan mentalni napor - objasnio je Martin, koji je već dva puta, neuspješno, pokušao ostvariti taj san sa sestrom.

Jedan od najvećih i najopasnijih izazova, kaže Werner Ilić, bilo je prevrtanje čamca. Iako su pomislili da je kraj, ustrajno su nastavili prema cilju. Čamac je posebno dizajniran za prekooceansku plovidbu veslima, pa je sve završilo sretno. Martinu je najstrašniji trenutak bio kada ih je presreo brod pun afričkih migranata. No, i ovdje se sve svršilo dobro. Što se hrane tiče, na okus se nisu žalili, dok su za vodu koristili desalinizator koji se pokvario tri dana prije dolaska na cilj. Jedini način komunikacije s vanjskim svijetom bio je satelitski telefon, koji nije zadavao nikakve probleme. 

- Radost prelaska Atlantika krije se upravo u tome što iza sebe ostavljate 21. stoljeće. Ne primate e-poruke, ne plaćate račune; sve je to iza vas. Danju i noću živite isključivo s prirodom, bilo da se 'pečete' na vrućem dnevnom suncu ili se divite predivnom noćnom nebu na kojem promatrate milijune zvijezda. Veliko je zadovoljstvo napustiti suvremeni život na to kratko vrijeme - rekao je Martin.

Spomenuli su i veliki problem onečišćenja mora te naglasili kako je potrebno probuditi svijest kod ljudi kako bi budući naraštaji imali lijepu i zdravu planetu. U teškim trenucima, na korak do odustajanja, molila se krunica. Werner Ilić kaže da zna kako su ga molitva, vjera i sjećanje na Isusa spasili.

- Za hrvatske branitelje. Hvala vam od hrvatskog srca što ste stvorili našu jedinu državu, što naš barjak i zastava vijori. Hvala vam što naš hrvatski narod može ponosno reći 'ja sam Hrvat/ Hrvatica'. Dragi branitelji hvala vam. Znate i sami - sve za Hrvatsku, Hrvatska iznad svega, rekli ste onda i sada. Bog vas blagoslovio - zaključio je na kraju Werner.

Repriza:
drugi dan u 14:00 i 05:30
21.05.2025. 20:10

Papa Lav XIV. održao je prvu opću audijenciju, nakon izbora za poglavara Katoličke crkve. Nastavio je ciklus jubilarnih kateheza na temu "Isus Krist, naša nada", koje je još započeo blagopokojni papa Franjo. Ovoga buta bilo je govora o prispodobi o sijaču iz Matejevog evanđelja.

21.05.2025. 20:10

U organizaciji Karizmatske zajednice ''Sveti Ivan od Križa'', u Splitu će se održati filmska i panel-večer za mlade i sve zainteresirane, s naglaskom na temu djelovanja zla u suvremenom društvu.

21.05.2025. 20:10

“Progledaj srcem” u rasprodanoj je Areni Zagreb tijekom dvije večeri okupio oko 32 000 ljudi. Večer slavljenja, molitve i duhovne obnove, prožeta snažnim zajedništvom, pjesmom i radošću, otvorila je novo poglavlje ovog jedinstvenog hrvatskog i europskog duhovnog događaja.

20.05.2025. 20:10

Papa Lav XIV. pohodio je Papinsku baziliku svetog Pavla izvan zidina i pomolio se na grobu svetog Pavla.

20.05.2025. 20:10

Novi papa izabrao je ime Lav, što nas potiče na istraživanje o tome tko su bili njegovi prethodnici koji su nosili isto ime, a među njima ima čak pet svetaca, te kakav su trag ostavili u povijesti Crkve.

U emisiji ''Izdvojeno'' bavimo se trojicom najpoznatijih papa Lavova:

20.05.2025. 20:10

Predstavljeno je novo izdanje knjige "Put do slobodnog čovjeka u Hrvatskoj i Europi" autora prof. Tomislava Ivančića.