Alan Hržica: ''Ako muškarac ne gori za svoju obitelj, nije muškarac''

Gost emisije ''More milosrđa'' bio je poznati glazbenik i voditelj Molitvene zajednice ''Srce Isusovo'', Alan Hržica.

Na početku je rekao da je nedavno izišao njegov novi album: ''Pod Tvojim pogledom'', četiri godine nakon proslavljenog albuma ''Nova stvorenja''. Istaknuo je da je za stvaranje dobre duhovne pjesme potrebna ljubav prema onomu što činiš, ali i ljubav prema Bogu.

– Mi svi pokušavamo dati sve od sebe kad se radi o pjesmi koja je upućena Bogu. Glazbenici koji se posljednjih godina s estradne scene približavaju duhovnoj, doprinose kvaliteti, daju impuls da bude još bolje, jer to puno pomaže, posebno mladim izvođačima – kazao je Hržica.

Odnos duhovne i ostale vrste glazbe

Govorio je i o svom prijelazu sa svjetovne na duhovnu glazbu. Naglasio je da je to vezano uz poziv i poslanje koje ima, jer osjetio je snažan poticaj poći naviještati Krista i biti apostol.

- Moj je alat za naviještanje svakako glazba. Nitko nije planirao da ću se nakon obraćenja vratiti pjevanju. Unatoč pozivima, nisam se javljao producentima, koji su željeli moj angažman, a onda me je gospodin Slavko Nedić nagovorio da snimi pjesmu ''Cijeno neprocjenjiva''. Nakon toga nešto se okrenulo i došao sam u svoju prirodnu poziciju da glazbom naviještam Krista – istaknuo je gost u emisiji.

Naglasio je i kako bi bilo jednako dobro da stvara i drugu vrstu glazbe, a ne samo duhovnu, jer nije nužno, da čovjek koji se obratio ili je u vjeri, svira i pjeva samo duhovne skladbe.

– Ja sam na to pozvan, a sam duhovnik rekao mi je: ''Alane, pjevaj i jedno i drugo''. Da sam nastavio pjevati lijepe pjesme o ljubavi između muškarca i žene, to bi isto bilo genijalno. Također, dobro je da neki naši ambasadori u svjetovnoj glazbi mogu donijeti tu profinjenu i pravu ljubav između muškarca i žene – rekao je.

Odlazak i ponovni povratak na scenu

U nastavku emisije govorio je o svom obraćenju, rekavši da nakon toga više nije bio prisutan na sceni. Tada je osam godina radio u jednoj telekomunikacijskoj tvrtki. U njemu se počela oblikovati duhovna glazba, te se tomu želio potpuno posvetiti, ali od nečega je trebalo živjeti.

– Ispunilo se neko vrijeme, i odlučio sam dati otkaz i posvetiti se isključivo glazbi. Zvao sam blagajnika zajednice i pitao ga, ako se stavim na minimalac (nekih 3000 kuna), koliko dugo to može izdržati, a on je odgovorio tri mjeseca. Dotad sam u tvrtki imao službeni automobil, mobitel, dobru plaću. Ipak, odlučio sam se na izazov i počeo sam raditi ''full time'' za Krista – rekao je Hržica.

Molitvena zajednica ''Srce Isusovo''

Govoreći o nastanku i djelovanju jedne od najvećih molitvenih zajednica u Hrvatskoj, kazao je da su oduvijek imali povjerenje i utočište kod isusovaca; iako poštuju hijerarhiju, zajednica je autonomna.

– Naš dugogodišnji duhovnik bio je je p. Ike Mandurić, sada je p. Petar Nodilo. Kao zajednica, naravno, nailazimo i na otpore i kritike, ali kroz to smo rasli i napredovali. Svima u zajednici zajedničko je to što nas privlači Krist i što se oko Njega okupljamo. Imamo različite talente i sposobnosti, i upravo tako donosimo Krista tamo gdje živimo, radimo krećemo se – kazao je.

U emisiji se razgovaralo i o krizi muževnosti te o ulozi oca u obitelji. Naime, Hržica mnogo vremena posvećuje radu s muškim skupinama.

– Treba izbiti mlakost iz muškaraca. On za nešto mora izgarati. Svaki muškarac ima odgovornosti koje su mu dane. Ako govorimo o obitelji, onda mora gorjeti za obitelj; ako ne, onda nije muškarac. Ja, osim za ženu i dvojicu sinova, gorim za neke stvari u društvu koje prepoznajem kao važne vrijednosti. Mora se vidjeti moj doprinos društvu, da se ljudi na mene mogu osloniti, da moja riječ nešto znači. Moje vrijeme mora biti utrošeno u prave stvari, ne dangubiti. Biti primjer. Kad otac kleči pred križem, te slike ostanu duboko utisnute djeci u memoriji – kazao je između ostalog Alan Hržica.