Biskup Uzinić predvodio Misu na Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi

Povodom Svjetskog dana hospicija i palijativne skrbi, u subotu, u katedrali Gospe Velike, u Dubrovniku, slavljena je Misa za palijativne bolesnike, njihove obitelji i zdravstvene djelatnike koji o njima skrbe, izvijestila je IKA. 

Misno slavlje predslavio je dubrovački biskup Mate Uzinić, u koncelebraciji s katedralnim  svećenicima, a pjesmom uz pratnju na gitari liturgiju je pratio Stijepo Gleđ Markos.

Na početku propovijedi biskup se osvrnuo na pročitano Evanđelje koje je govorilo o ženi koja je, slušajući i gledajući Isusa, uskliknula: 'Blažena utroba koja te nosila i prsi koje si sisao'. Biskup Uzinić podsjetio je na odgovor Isusa iz tog Evanđelja: 'Još blaženiji oni koji slušaju Božju riječ i čuvaju je'.
– To nam govori da svi mi, slušajući i čuvajući Božju riječ, živeći po njoj, također možemo biti Isusova majka – ustvrdio je biskup.

Nadalje je biskup kazao kako je u apokrifnim spisima ovaj događaj iz Evanđelja malo proširen, pa je onda u mašti tog duhovnog pisca prvih kršćanskih vremena žena koja je to uzviknula predstavljena kao jedna majka, žena iz Nazareta, koja je poznavala Isusa i Mariju, i koja je imala sina, a Isusa je poznavala već od Njegova djetinjstva. 

– Za razliku od Isusa koji je imao svoj put, njezin je sin krenuo nekim drugim putem, uključio se među zelote, političku stranku Isusova vremena koja je oružjem željela postići oslobođenje vlastite zemlje.   Njezin sin kao takav završio je među tim skupinama koje su napadale Rimljane i provodile nasilje. I zato je kao majka, kad je vidjela da njezin sin ide krivim putem, bila dodatno ožalošćena i prema tom apokrifnom pismu ovaj njezin usklik istovremeno je bio i usklik molitve, molitve za vlastitog izgubljenog sina – objasnio je biskup.

Osvrćući se na Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi, biskup Uzinić poslužio se dvama crkvenim dokumentima koja su izašla u posljednje vrijeme, jedan od njih prije nekoliko dana, a to je dokument pape Franje: 'Fratelli tutti', dok je drugi 'Samaritanus bonus' ('Milosrdni Samarijanac') Kongregacije za nauk vjere izišao prije nekoliko mjeseci.

– Oba ova dokumenta na svoj način pozivaju svakog od nas, kroz sliku o milosrdnom Samarijancu, da i mi jedni za druge, uključujući i našu braće i sestre u posljednjoj fazi života, učinimo isto – objasnio je dubrovački biskup.

Prvi dokument, enciklika pape Franje: 'Fratelli tutti', govori o tome da je na zemlji uz cestu ležao neki ranjeni čovjek, nekoliko je ljudi prošlo pokraj njega i nisu se zaustavili osim jednog koji se zaustavio.

I što je učinio? – upitao se biskup.

– Učinio je upravo ono što za ljude koji su u posljednjoj fazi života, a to su palijativni bolesnici, čine oni koji se o njima palijativno skrbe. Pružio mu je blizinu, liječio ga vlastitim rukama, platio iz vlastitog džepa i pazio na njega. Ali, iznad svega, i čini mi se važno, a na što se često žalimo u suvremenom svijetu, dao mu je svoje vrijeme. Smatrao ga je vrijednim svoga vremena – istaknuo je dubrovački biskup. 

Drugo što je u svojoj propovijedi  biskup spomenuo iz Papine enciklike 'Fratelli tutti'  jest pitanje koje nas pita: 'S kim se mi poistovjećujemo, na koga sličimo?'

– Papa Franjo kaže da je ova prispodoba 'osvjetljujuća ikona', sposobna istaknuti osnovnu opciju koju trebamo učiniti kako bismo obnovili svijet koji nam zadaje bol. Način je biti poput dobrog Samarijanca –  kazao je biskup.

Dokument 'Samaritanus bonus' govori o posljednjim trenutcima života, iznosi moralna načela, a u brojevima četiri i pet govori i o palijativnoj skrbi, odnosno o ulozi obitelji hospicija.

Biskup je istaknuo da je taj dokument važan i prosvjetljujuć, te je okupljenima pročitao nekoliko ulomaka.

'Palijativna medicina dragocjen je i nezamjenjiv alat koji prati pacijenta u najbolnijim i najtežim kroničnim terminalnim fazama bolesti. Palijativna skrb najautentičniji je izraz ljudske i kršćanske brige za druge, opipljivi simbol suosjećajnog biti pored onih koji pate. Cilj joj je ublažiti patnju u završnoj fazi bolesti i istodobno osigurati pacijentu odgovarajuću ljudsku pratnju, dostojanstvo, poboljšavajući koliko je to moguće kvalitetu života i opću dobrobit. Ona uključuje duhovnu pomoć oboljelima i njihovim obiteljima, ulijeva povjerenje i nadu u Boga umirućoj osobi i njihovim obiteljima pomažući im da prihvate smrt bliske osobe.'

Uz križ stoji i Marija koja je blažena, ne jer je rodila Isusa nego jer je slušala i čuvala Božju riječ. I to joj je omogućilo da može roditi Isusa.

– Neka nas Ona zagovara kako bismo u ovom vremenu, čuvajući i slušajući Božju riječ za sve, uključujući i našu braću i sestre u posljednjoj fazi njihova života, mogli biti oni koji rađaju Krista, oni koji ga svojim životom i djelima svjedoče – zaključio je biskup.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hospicija i palijativne skrbi je: 'Moja briga, moja udobnost', a u Dubrovniku je obilježen u organizaciji Palijativne skrbi Doma zdravlja 'Dubrovnik' i Odjela za palijativnu skrb Opće bolnice.