Čovjek je stvoren na sliku Božju, a ne na sliku robota

U večerašnjem 'Izdvojenom' razgovarali smo o tome kako su se trendovi religioznosti promijenili posljednjih 20 godina. Bilo je govora i o tome kakva se dinamika može primijetiti u odnosu na crkvenu i osobnu religioznost te u kojoj su mjeri Hrvati još uvijek vjerni tradicionalnom poimanju braka i obitelji. Osim toga, osvrnuli smo se i na obilježja modernog tehničkog društva, kao i na posljedice korištenja tehnologije radi ostvarivanja veće kontrole nad prirodnim svijetom i ljudskim tijelom. Gost u studiju bio je prof. dr. sc. Krunoslav Nikodem, s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dok se dr. sc. vlč. Odilon Singbo, sveučilišni kapelan Hrvatskog katoličkog sveučilišta, u emisiju uključio telefonski.

Prof. Krunoslav Nikodem među ostalim je kazao kako se posljednjih 20 godina u svijetu bilježi sve veći pad povjerenja u državne institucije, pa tako i u Crkvu. Za takav trend pada razloga je mnogo, a posebno je istaknuo činjenicu kako sve više ljudi Crkvu promatra kroz prizmu institucije – Crkva se poima kao sastavni dio države, odnosno kao dio državnih institucija. Što se Hrvatske tiče, ljudi najviše povjerenja imaju u vojsku i obrazovni sustav, dok su sve ostale institucije podosta negativno percipirane.

U emisiju se telefonski uključio i Odilon Singbo, koji je doktorirao na temu transhumanizma. Ukratko je objasnio i približio nam pojam transhumanizma, koji bismo najlakše mogli objasniti kao pravac kojim, uz pomoć najnovijih tehnologija, nadilazimo sami sebe. Transhumanizam se može promatrati kao nešto pozitivno, ali na njega možemo gledati i kao na negativnu stvarnost. 

– Kad idemo logikom radikalne promjene čovjeka, primjerice kroz stvaranje čovjeka robota (kiborga),  možemo si postaviti pitanje u što želimo pretvoriti čovjeka – zapitao se vlč. Odilon. Dodao je kako je čovjek stvoren na sliku i priliku Božju, a možemo se dovesti u napast da pomoću tehnologije stvorimo novog čovjeka na sliku robota. Ovo je pitanje etičke naravi, ističe Odilon, kojim se potrebno baviti kako ne bismo uništili našu ljudskost.

– Unutar transhumanizma nema ljudske biti, jer on polazi od stajališta da je čovjek stroj za obrađivanje podataka – kazao je prof. Nikodem, nadovezujući se na vlč. Odilona. U nastavku je upozorio na još neke od potencijalnih i već prisutnih problema koje sa sobom nosi transhumanizam, ali i na sve veći problem otuđenja koji je u modernom društvu sveprisutan.