Darko Pavičić: 'Treba li Crkva osnovati krizni stožer protiv lažnih vijesti?'

U doba kada je moderno slušati upute raznoraznih kriznih stožera, ne bi bilo loše da se netko u Crkvi sjeti osnovati Crkveni krizni stožer za odgovore na lažne vijesti. Prošli tjedan po tom je pitanju bio vrlo poticajan, i to s događajima na trima razinama. Prva bi se mogla nazvati lokalno-župnom; druga nacionalnom; a treća međudržavnom, tj. internacionalnom.

U prvom slučaju, radi se o lažnoj informaciji da je na Dugi Otok, zbog medijski napuhanog slučaja oko crkvenog ključa, kako bi smirio 'podivljalog župnika', morao doći nadbiskup đakovački i osječki, mons. Đuro Hranić, jer dugootočki župnik dolazi iz Slavonije. Ta je informacija već u prvi mah zazvučala čudno svakomu tko imalo poznaje crkvene prilike, jer posve je neuobičajeno da (nad)biskup iz jedne (nad)biskupije dolazi uredovati u neku drugu biskupiju, bez obzira na to što se može raditi i o svećeniku koji potječe iz njegove biskupije, ali je inkardiniran u novu, u ovom slučaju – Zadarsku nadbiskupiju.

U konkretnom slučaju, čitatelji crkvenih medija znali su da se mons. Đuro Hranić prošloga tjedna u to vrijeme nalazio u Zagrebu na Katehetskoj ljetnoj školi, i njegovo je kretanje bila lako provjerljiva činjenica, i nikomu nije javio da ima dar bilokacije. No, tko zna, mogao je netko pomisliti da se biskupu Đuri možda prohtjelo malo protegnuti noge do mora, pa je za jednodnevni izlet izabrao baš Dugi Otok. Međutim, i takvu su mogućnost hitro opovrgnuli poricanjem iz Zadarske nadbiskupije, što oni koji su plasirali lažne vijesti o mons. Hraniću na Dugom Otoku, naravno, nisu objavili u rangu s lažnom informacijom. Na nacionalnoj razini, Crkveni stožer za lažne vijesti trebao je reagirati na bombastičnu vijest da je od ukupno 58 milijuna iz fondova EU-a Crkvi isplaćeno čak 53,2 milijuna. Odmah se povukla paralela kako taj novac nisu dobili ni vrtići, ni bolnice, ni kazališta, ni učilišta, nego odnarođena i gramziva Crkva. Prvo, zaboravlja se pritom da su sakralni objekti dio nacionalne kulturne baštine. Drugo, da vjernici čine velik udio u populaciji i koriste zajedničke crkvene objekte. Treće, da taj novac nije dijeljen šakom i kapom, kao što se dijeli kojekakvim udrugama i udrugicama, nego da je svatko tko je iz Crkve aplicirao u projektu, morao zadovoljiti stroge kriterije i prikupiti zahtjevnu dokumentaciju. Dakako, svi takvi i slični projekti zahtijevaju i vlastita ulaganja, pa su župnici koji su u njima odlučili sudjelovati morali imati 40 posto vlastitoga, tj. župnoga novca kako bi natječaju uopće mogli 'prismrdjeti'.

I na koncu, na međudržavnoj razini, Crkveni krizni stožer za lažne vijesti imao bi posla s kolegama iz Nacionalnog kriznog stožera za koronavirus, koji je prošloga petka plasirao informaciju da su otkrivena nova žarišta, nabrojivši među njima i hodočasnike iz Međugorja. Dakako, zbog te su se informacije u Međugorju duhovi itekako uzburkali, jer Međugorje nije žarište koronavirusa, a tko zna o kakvim se hodočasnicima radi, tj. tko zna gdje su sve bili i koja su mjesta pohodili oni koji su na povratku rekli da su se kao 'hodočasnici iz Međugorja' zarazili koronavirusom. Istini u prilog uvijek idu činjenice, a one u konkretnom slučaju govore o tome da je u općini Čitluk (kojoj pripada Međugorje i koja ima nešto manje od 20 000 stanovnika), toga dana kada je izgovorena ta informacija, bio zabilježen samo jedan zaraženi, dan prije četiri, a tri dana prije – ni jedan. U cijeloj općini Čitluk! O kakvom se onda žarištu radi? O žarištu lažnih vijesti, koji s vremena na vrijeme Crkvu zapljusne takvom lavinom neistina i polučinjenica da je šteta poprilična. Dakako, ona nije izravna, ali neistine takve vrste imaju dugoročan učinak i laž postaje isključivi način na koji se nečije djelovanje i postojanje promatra. Crkva, nažalost, još nema ni volje ni strategije kako na to odgovoriti i, poput vreće za boks, prima udarce koje joj zadaju zlonamjernici, početnici ili nespretnjakovići, svejedno. U doba brzih informacija, i Crkva mora brzo reagirati i zaštititi one koji su na njezinoj 'prvoj crti', kako reče jedan od aktera nabrojanih zbivanja, a koji se često, kad udari bujica lažnih vijesti, osjećaju samima i napuštenima. Posve nepotrebno, jer Crkva ima snage odgovoriti istinom i činjenicama. Nabrojeni primjeri to zorno pokazuju.

Kolumna je objavljena u Večernjem listu i preuzeta je uz odobrenje autora.