Festival 'Ars sacra' u Osijeku – sveta umjetnost koja produhovljuje i nadahnjuje
Festival je započeo Danom otvorenih crkava, te je nastavljen nizom svakodnevnih događanja.
Međunarodni festival sakralne umjetnosti 'Ars Sacra' u Osijeku traje od 12. do 20. rujna, uz geslo: 'Svi su izvori moji u tebi!' (Psalam 87; 7), izvijestila je IKA.
Festival je započeo Danom otvorenih crkava, te je nastavljen nizom svakodnevnih događanja kojih je nositelj Muzej likovnih umjetnosti. Mjesta događanja uključuju MLU, Muzej Slavonije i Državni arhiv u Osijeku (Daos). Manifestaciju podržava Đakovačko-osječka nadbiskupija s nadbiskupom Đurom Hranićem.
U srijedu u podne, u Daosu je počela virtualna izložba 'Archivalia Architecturae Sacrae – Pars Prima', dostupna na mrežnim stranicama, kojom je uživo proveo autor izložbe i ravnatelj Daosa Dražen Kušen. Riječ je o izboru projekata (gradivo je odabrao Dražen Jurković i D. Kušen) dvaju značajnih sakralnih redovničkih kompleksa u Đakovu i Iloku; o secesijskoj crkvi Presvetog Srca Isusova i Samostanu sestara Svetoga Križa u Đakovu – novogradnja 1906. – 1908., te o projektima građevine u stilu historicizma-neogotike: Franjevačke crkve sv. Ivana Kapistrana u Iloku – rekonstrukcija (restauracija) 1906. – 1912. i novogradnji tornja 1913. godine.
Zbirka – najvažniji izvor za proučavanje povijesti Osijeka i istočne Hrvatske
Otvarajući događaj, Kušen je posebno pozdravio nazočne redovnice đakovačkog Samostana Svetoga Križa, te je najavio uvodničara – ravnatelja Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku Eduarda Hudolina, akademskog kipara, koji je govorio o važnosti približavanja i 'otkrivanja' sakralne umjetnosti i crkvene baštine cjelokupnoj javnosti kroz aktualna festivalska događanja. Ivan Roth, kustos Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku, predstavio je cjelokupni program Međunarodnoga festivala 'Ars Sacra', koji se, osim u Mađarskoj, gdje je začet prije dvadesetak godina, prvi put održava u Hrvatskoj, i to samo u Osijeku, a u rujnu 2020. godine manifestacije istovremeno traju i u Austriji, Češkoj, Slovačkoj i Srbiji.
Voditeljica Odjela arhivskog gradiva uprave i javnih službi u Daosu, Vesna Božić-Drljača, arhivska savjetnica, izlagala je o povijesti, sadržaju i značaju fundusa 'Zbirka planova i nacrta (HR-DAOS-495) Državnog arhiva u Osijeku', u kojemu se čuvaju arhivski izvori sakralnih graditeljskih projekata, poduhvata na istoku Hrvatske, početkom 20. stoljeća – đakovačka crkva i samostan te iločka crkva.
– Riječ je o značajnoj arhivskoj cjelini, najčešće korištenoj i citiranoj u literaturi. Uz gradivo Građevinskog-inženjerskog ureda Gradskog poglavarstva Osijek, Zbirka planova i nacrta najvažniji je izvor za proučavanje povijesti Osijeka i istočne Hrvatske. Zbirka sadrži originale i kopije planova i građevinskih nacrta razne provenijencije, uglavnom izvučene iz fondova uprave, gospodarstva, te osobnih i obiteljskih fondova, prvenstveno zbog svog značaja i formata – rekla je Božić-Drljača.
D. Kušen: 'Sveta umjetnost produhovljuje i nadahnjuje'
– Zadovoljstvo je iz zbirke bilo odabrati projekte koje možemo nazvati 'svetom umjetnošću', jer uistinu jest sveta i svojom arhitektonskom sakralnošću uvijek produhovljuje čovjeka, nadahnjuje ga, bilo da čovjek živi unutar umjetničkog djela, jer je zvanjem tu prisutna kao svećenik, redovnik, redovnica, ili je vjernik ili tek prolaznik. Izvornici izložaka ove virtualne izložbe odloženi su u drugoj seriji pod Đakovom i Ilokom, a njihove signature navedene su u opisu svakog pojedinog izloška – rekao je Kušen.
– Od početka projektiranja do završetka radova prošlo je tri godine, a projekt potpisuju osječki graditelji Viktor Aksmann i Ivan Domes. Nova provincijalna kuća u Đakovu, zajedno s crkvom, na zemljištu koje je sestrama darovao biskup Strossmayer, završena je 1908. godine, a crkva blagoslovljena 14. rujna iste godine – kazao je Kušen, a više o samostanu i crkvi Milosrdnih sestara Svetoga Križa u Đakovu pregledno je na mrežnim stranicama.
Zainteresirani su na izložbi mogli razgledati projekte predstavljene sakralne arhitekture u dvorani Daosa, uz poštovanje epidemioloških mjera.