[FOTO] Okrugli stol ''Pravo na dijete ili prava djeteta''
Okrugli stol obilježila su pitanja koja se odnose na surogat-majčinstvo, medicinski pomognutu oplodnju te pitanja u kontekstu udomiteljstva i posvojenja.
Deseti tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska (u nastavku: SSMH), Vrijednosti u vremenu promjena, nastavljen je okruglim stolom pod nazivom Pravo na dijete ili prava djeteta u srijedu 9. studenoga 2022. godine s početkom u 19 sati, u Auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14.
Okrugli stol Pravo na dijete ili prava djeteta obilježila su pitanja koja se odnose na surogat-majčinstvo, medicinski pomognutu oplodnju te pitanja koja govore o najboljem interesu djeteta u kontekstu udomiteljstva i posvojenja.
Na okruglom stolu govorili su: dr. sc. Barbara Preložnjak, dr. sc. Mirjana Radan, Krešimir Miletić, univ. spec. act. soc. i Matija Štahan, mag. litt. comp. Moderatorica okruglog stola bila je Mirta Bilać.
Barbara Preložnjak govorila je o zakonskim okvirima medicinski pomognute oplodnje (MPO) i prava na nju. Objasnila je kako ne postoji zakon koji navodi pravo na dijete. Istaknula je kako je pravo vezano uz povijest i tradiciju neke zemlje. Govoreći o definiciji zametka, navela je kako ne postoji pravna definicija zametka, nego se ona veže uz pojam stanica koje se mogu dijeliti i iz kojih može nastati dijete. Što se tiče pravnog statusa, Preložnjak je kazala kako se pravni subjektivitet stječe rođenjem, a gubi smrću, ali nasciturus je zaštićen u području nasljednog prava. Osvrnuvši se na surogatstvo, istaknula je kako se njime ruši pravni sustav na kojem se temelji pravo djece, a prvenstveno pravo djeteta da sazna vlastito podrijetlo. Zaključila je navodeći i probleme vezane uz biološko podrijetlo i uzdrmano krovno načelo majčinstva.
Mirjana Radan naglasila je kako u pitanjima vezanim uz medicinsku oplodnju treba biti oprezan jer postoje brojne manipulacije. Kao najvažniji problem ističe pitanje od kada čovjek postaje čovjekom. Ističe kako je biološki utemeljena činjenica da život nastaje začećem i da se razvija koordinirano, kontinuirano i sukcesivno te ako u trenutku začeća nema potencijal, ne će ga ni imati. Kao problem surogatstva vidi narušavanje ideje obitelji. Zaključila je kako je to najsloženiji medicinski, socijalni i pravni sustav ljudskog začeća.
Krešimir Miletić istaknuo je kao najvažniju temu odnos prema čovjeku i ljudskom dostojanstvu. Medicinski pomognutu oplodnju definirao je kao ponižavajuću za ženu te je istaknuo statistički podatak da 30 % embrija ne preživi odmrzavanje, a ostatak završi u kozmetičkoj industriji ili istraživanju. Uspoređujući udomiteljstvo i posvojenje, istaknuo je kako su to dva u potpunosti različita pojma jer se posvojenjem stječe novi identitet. S obzirom na dugotrajan postupak, danas se više osoba odlučuje za udomiteljstvo nego za posvojenje. Zaključio je kako je bitno da dijete ima i majku i oca jer na njihovim primjerima najbolje uče. Odsutnost jednog roditelja ostavlja brojne posljedice na dijete, a istospolne zajednice ne mogu ponuditi komplementarnost kao što to mogu parovi različitog spola.
Matija Štahan istaknuo je kako je problematično pitanje kada se postaje osobom. Razlog tome vidi u činjenici da se kao kriterij za postajanje osobom uzima svjesnost, a prema tome i bebe te mala djeca mogla bi se gledati kao nešto drugo, a ne kao osobe. Osvrnuvši se na MPO, Štahan je rekao kako sam postupak medicinski pomognute oplodnje dovodi do toga da razgraničuje ljudske živote na one koji su vrijedni življenja i na one koji nisu vrijedni življenja te je istaknuo kako se radi o eugenici. Zaključio je kako obitelj kao nuklearna jedinica društva može biti društveno korisna i da je gorivo cijelog društva, a s druge strane svako eksperimentiranje s onim što je prirodno vodi u propast.