Hodočašće u Rim povodom 125. obljetnice smrti Ivana Bonifacija Pavletića

Hodočašće u Rim povodom 125. obljetnice smrti Ivana Bonifacija Pavletića

Oko 140 vjernika Sisačke biskupije, predvođeni biskupom Vladom Košićem, hodočaste od 2. do 6. studenoga u Rim.

Autor
Sisačka biskupija/Laudato
Fotograf
Sisačka biskupija
Objavljeno:
 
04.11.2022 12:36

 

U povodu 125. obljetnice od smrti sluge Božjega, brata Ivana Bonifacija Pavletića, oko 140 vjernika Sisačke biskupije, predvođeni biskupom Vladom Košićem, hodočaste od 2. do 6. studenoga u Rim gdje mu je grob.

Prvoga dana hodočasnici su posjetili Asiz, gdje su obišli crkvu i grob sv. Klare te crkvu i grob sv. Franje Asiškoga u kojoj su i slavili svetu Misu, a koju je predslavio generalni vikar biskupije, mons. Ivica Mađer. Naposljetku, hodočasnici su posjetili i crkvu Blažene Djevice Marije od Anđela (Porcijunkulu).

U četvrtak, 3. studenog, u jutarnjim satima obišli su Svete stube u Rimu,  a zatim su se uputili u Vatikan u kojem su posjetili Trg sv. Petra i baziliku sv. Petra.

Svetu Misu tog dana u krstionici, kapeli sv. Venancija u bazilici sv. Ivana Lateranskoga, predslavio je biskup Košić, a koncelebriralo je više svećenika koji su zajedno sa svojim vjernicima na ovom hodočašću. Na slavlju su im se pridružila i dvojica svećenika Sisačke biskupije na studiju u Rimu, Hrvoje Zovko i Marin Mlađenović. 

U homiliji, uz osvrt na pročitanu Božju riječ, biskup je podsjetio i kako je Rim mjesto koje svjedoči početku naše vjere, pokrštenju Hrvata.

''Naime, u 7. stoljeću, točnije 641., benediktinski opat Martin, kojega je poslao papa Ivan IV., došao je u našu Dalmaciju i Istru i uspostavio prve kontakte s našim hrvatskim narodom koji je tek stigao u novu domovinu. Papa se bojao da će taj novi nekršćanski narod uništiti kršćanske svetinje, pa je želio da njegov izaslanik donese na sigurno, u Rim, moći svetih Solinskih i Istarskih mučenika, među kojima se ističu sv. Dujam i sv. Venancije, salonitanski biskupi i mučenici, te sv. Maurus, istarski biskup i mučenik.''
 
Biskup je istaknuo i kako se u ovoj kapeli svetog Venancija, na mozaiku u apsidi, nalazi 'krsni list' hrvatskog naroda. ''Naime, papa Ivan IV. dao je ovdje oslikati svetce mučenike s naših prostora Jadrana koje su zatekli Hrvati kada su u 7. stoljeću došli u svoju današnju domovinu. To su bili prvi dodiri Hrvata sa Svetom Stolicom, otkada je započelo pokrštenje našeg naroda. Tu je godinu 641. svečano želio obilježiti i naš bl. Alojzije Stepinac kad se spremao na proslavu 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata, no došao je Drugi svjetski rat te se 1941. to nije moglo održati. Kard. Franjo Kuharić zato je tu godišnjicu proslavio obilježavanjem 1976. Solina, 1979. Nina i 1984. Nacionalnim euharistijskim kongresom u Mariji Bistrici. Budući da je ovo baptisterij, tj. krstionica, a nas Hrvate tako značajno  povezuje s kršćanstvom i Svetom Stolicom i našim pokrštenjem, to je veća vrijednost i značenje ovog mjesta i razlog naše zahvalnosti'', rekao je biskup te pozvao okupljene da se sjete svog krštenja, početka svoje vjere i zahvale na tome Bogu, svećeniku krstitelju, roditeljima i kumovima. ''Unesimo u ovu zahvalu i svih naših 13 stoljeća kršćanstva, sva krštenja djece i odraslih; zamolimo Gospodina i naše svete zaštitnike da bude djece u našem narodu, da bude krštenja, da se često slave krštenja, ne samo prvog i drugog djeteta nego i petog, šestog i brojnijeg djeteta u našim obiteljima.''

Nakon obilaska Vatikana u popodnevnim satima uslijedila je molitva svetom Kvirinu za potrebe Sisačke biskupije, koju su biskup Vlado Košić i hodočasnici zajedno molili u bazilici Santa Maria in Trastevere na grobu zaštitnika biskupije, svetog Kvirina.

Nakon Službe riječi, obrativši se okupljenima, biskup je poručio kako je ovo posebno sveto mjesto za Sisačku biskupiju, a podsjetio je i na mučeništvo sv. Kvirna.  ''Znamo da je naš sveti biskup sisački za vrijeme progonstva cara Dioklecijana, i podcara Galerija, bio uhvaćen te suđen u Sisku, a potom odveden u Sabariju, na drugostupanjsko sudište, što je u današnjem Szombathelyju u Mađarskoj, gdje je osuđen na smrt i bačen s mlinskim kamenom oko vrata u rijeku. Bilo je to na početku tog stoljeća jer su Dioklecijanovi progoni bjesnjeli od 303. do 309. godine.  Za vrijeme provale Huna iz Azije u Europu, u 4. i 5. st., kršćani su preko Zadra i Ancone (a vjerojatno i Krka), prenijeli njegove relikvije u Rim, u katakombe uz crkvu sv. Sebastijana. U  najpoznatijim Kalistovim katakombama grob je sv. Cecilije uz koji je freska s prikazom sv. Kvirina. Godine 1140. prenesene su u crkvu Majke Božje preko Tibera, gdje su i danas.  Odavde je preč. Ivan Hren donio u Sisak dio moći sv. Kvirina, koje su ugrađene u oltar, što smo ove godine slavili spominjući se 20 godina posvete bazilike sv. Kvirina.
Dakako da nam je naš sveti zaštitnik drag, on je prvi svjedok vjere u Sisku koji je za vjeru u Krista dao svoj život'', rekao je na kraju biskup pozvavši na molitvu ovom svetcu zaštitniku.

''Neka nas zagovara sveti Kvirin, neka nas hrabri u teškoćama i daje nam snagu u kušnjama. Neka čuva svoju Biskupiju, i kad ju biju poplave, potresi, pandemije… ali neka sveta vjera u Krista ostane čitava i živa, dapače, da raste i sve više postaje dio života naših ljudi koji su razdirani raznim zamkama, krivovjerjima, ideologijama.'' 

RiM

Fotogalerija

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Aktualno