Hrvati obnovili zavjete u Svetoj Zemlji; najmlađi par vjenčao se prije 4 dana

Drugog dana hrvatskog hodočašća u Svetoj Zemlji, u srijedu 26. veljače, hodočasnici su pohodili središnja mjesta Galileje, područja na kojima je Isus Krist učinio brojna čudesa, čak njih deset od ukupno trideset i tri koja se spominju u Svetom pismu.

Na prvoj postaji – Tabghi, mjestu na sjeverozapadnoj obali Galilejskog jezera, upoznali su crkvu u kojoj je Isus umnožio pet kruhova i dvije ribice kao hranu za oko pet tisuća muškaraca (usp. Mk 6,41-43). Ovo je euharistijsko svetište kojem je posebno obilježje dao hrvatski benediktinac fra Jeronim (Jerolim) Brizić (1921. – 2014.) koji je u raznim službama u Svetoj Zemlji proveo više od 80 godina života. U kompleksu crkve umnažanja kruha fra Jerolim je, među ostalim, obnovio biljni svijet – od južnog voća do maslina.

Mjesto posebne molitve bila je crkva Petrova prvenstva, također na obali jezera. Prva nakana bila je za papu Franju u danima teške bolesti, a potom je uslijedila i kratka šetnja kroz povijest kako su Petrovi nasljednici XX. stoljeća bili povezani s ovim mjestom. Nezaobilazna je i molitva uz kamen – stijenu na kojoj je uskrsli Isus pripremio doručak svojim učenicima (Iv 21).

Središnji dio dana bila je Euharistija koju je na Brdu blaženstva predvodio umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, a propovijedao je don Ante Vranković, splitski svećenik i jedan od vodiča hodočasnika u Svetoj Zemlji. Osvrnuo se na Evanđelje o blaženstvima (Mt 5,1-12) i aktualizirao ih: ''Blaženstvo je u Kraljevstvu nebeskom. Nije ono u gladi, žeđi i progonstvu, već blago onima koji imaju snage svjedočiti. Blago onima koji mogu zaplakati, blago onima koji mogu biti ožalošćeni u današnjem svijetu koji je svijet kamenoga srca. Blago onome tko ima srca, tko može tugovati s bližnjim, jer ako ima suza, ima srca, ako ima srca, onda ima i čovjeka.''

Objasnio je kako se blaženstva odnose i na karakter: ''Blago onome koji ima životni stav, tko može svjedočiti bliže i dalje, tko može vidjeti dobra djela i kod onoga koji nije kršten, a to je puno šira slika. Tko ima karakter, životni stav, izložen je opasnosti da bude kritiziran, čak i od najbližih.'' No, čitajući blaženstva u svjetlu Isusova uskrsnuća, vjerujemo da je takav život moguć i stvaran, kod mnogih se ljudi pokazao i ostvarenim, jer ''mi smo baštinici svetaca koji blaženstva možda nisu znali objasniti, ali su ih živjeli'', zaključio je u propovijedi don Anto.

Popodnevni dio programa bio je posvećen Kafarnaumu kao Isusovu gradu te razmatranju Isusovih čuda na Galilejskom jezeru i vožnji hodočasničkim brodom, na veliku radost domaćina kojima je ovo prva veća skupina od listopada 2023. Naime, do tada su dnevno imali i po tisuću hodočasnika na Galilejskom jezeru, a od početka rata do danas svega ukupno tri stotine.

Za supružnike je, pak, posebno dojmljiv bio pohod Kani Galilejskoj i obnova bračnih zavjeta u tamošnjoj crkvi vjenčanja. Iako je ovo i grad sv. Bartolomeja apostola, najpoznatiji je po tome što se u njemu dogodilo prvo Isusovo čudo – pretvaranje vode u vino (usp. Iv 2,1-12). Mons. Barišić predvodio je obnovu bračnih obećanja za 37 parova sudionika ovoga slavlja. Najmlađi par vjenčao se prije svega četiri dana, dok su najstariji dva para sa zlatnim bračnim jubilejom i jedan par s 52 godine braka. Slavljenicima se u kratkom nagovoru obratio fra Tomislav Glavnik.

Aktualizirao je Evanđelje o pretvaranju vode u vino koje pokazuje da je Marija posrednica do Boga, Majka koja vidi što Njezinoj djeci nedostaje i da su u nevolji. No, osim što imaju Mariju uza se, mladenci se uvijek trebaju ugledati na Isusa koji je Zaručnik Crkve i nikada ju nije iznevjerio. Supružnike je potaknuo na vjernost i ustrajnost u braku do kraja života: ''To znači u prvom redu biti Bogu vjeran, a onda je i vjernost čovjeku puno lakše izvršiti.'' Ohrabrio ih je da daju svjedočanstvo i drugima koji gledaju njihov bračni život, neka kroz njihov primjer dobiju ohrabrenje da je lijepo i moguće živjeti radost bračnog i obiteljskog života.

Podsjećamo da će blagoslov Hrvatske kapele na Pastirskim poljanama biti u subotu, 1. ožujka, a sve je veće zanimanje i domaćih kršćana za sudjelovanje u tom povijesnom događaju. Najavljen je dolazak četrdesetak franjevaca Kustodije Svete Zemlje na čelu s kustosom fra Francescom Pattonom. Očekuje se i dolazak izaslanstva Vlade RH.