Hrvatska od polupredsjedničke postala parlamentarna republika
Predsjednik Republike Hrvatske u doba tih izmjena bio je Stjepan Mesić, koji je izjavio da tim izmjenama predsjednik postaje fikus.
Izmjenama hrvatskog Ustava od 9. studenog 2000. godine Republika Hrvatska od polupredsjedničke je postala parlamentarna republika. Revizija Ustava donesena je sukladno izbornim obećanjima koalicije šest stranaka (predvođene SDP-om i HSLS-om) koje su preuzele vlast nakon desetljeća vladavine Hrvatske demokratske zajednice (HDZ-a). Odluku o promjeni Ustava donio je Sabor sa 106 glasova za, 35 protiv i jednim suzdržanim. Predsjednik Sabora u tom trenutku bio je Zlatko Tomčić iz Hrvatske seljačke stranke, prisjeća se Povijest.hr.
Uvedene izmjene bile su sljedeće: promijenjeno je ime Sabora, i to iz dotadašnjeg Hrvatski državni sabor u Hrvatski sabor. Odredba po kojoj je Predsjednik Republike – na prijedlog Vlade i uz supotpis premijera, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka – mogao raspustiti Sabor, dodatno je precizirana. Prema tome, Predsjednik države mogao je raspustiti Sabor ako na zahtjev Vlade da joj se izglasa povjerenje Sabor to ne učini (izglasa joj nepovjerenje), ili ako u roku od 120 dana Dom ne donese državni proračun. Nadalje, uloga Županijskog doma smanjena je (bit će i potpuno ukinut već sljedeće godine). U Ustav je prvi put uveden i pojam regionalne samouprave. U odredbe o temeljnim vrjednotama uvedene su i one o ravnopravnosti spolova. U Ustav je uvrštena i odredba o pozitivnoj diskriminaciji, prema kojoj se za manjine zakonom može pored općeg biračkog prava osigurati i posebno biračko pravo. Uvedena je i poznata obveza raspisa referenduma – ako ga zatraži 10 % birača.
Promjenama Ustava izmijenjene su i ovlasti predsjednika Republike Hrvatske.To je učinjeno s ciljem da se dotadašnja velika uloga predsjednika, kakva je prakticirana u doba Franje Tuđmana, smanji na račun uloge premijera. Predsjednik RH u doba tih izmjena bio je Stjepan Mesić. Poznat je njegov komentar o tome da predsjednik od sada postaje fikus.
Posljednji put Ustav je mijenjan 11. prosinca 2013. amandmanom na članak 61., kojim je određeno da je brak životna zajednica muškarca i žene.
Napomenimo da i u ustrojstvu europskih država dominira parlamentarni sustav, a polupredsjednički je manje zastupljen. Samo Francuska, Rusija, Rumunjska i Ukrajina imaju polupredsjednički sustav. Čisti predsjednički sustav (gdje uopće ne postoji funkcija premijera) više je karakterističan za američke zemlje. U Europi predsjednički sustav, ali s funkcijom premijera, imaju još samo Bjelorusija, Armenija i Azerbajdžan.
