Hrvatski mariološki institut proslavio 50 godina djelovanja

Hrvatski mariološki institut (HMI) Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu proslavio je na svetkovinu Navještenja Gospodinova 50 godina svoga postojanja i djelovanja, euharistijskim slavljem i akademskim činom u prostorima KBF-a. 

Euharistijsko slavlje u crkvi sv. Martina predslavio je veliki kancelar KBF-a, zagrebački nadbiskup, mons. Dražen Kutleša, u koncelebraciji sa zamjenikom predstojnika HMI-a, sisačkim biskupom, mons. Vladom Košićem; dekanom Fakulteta, prof. dr. sc. Josipom Šimunovićem; predstojnikom HMI-a, prof. dr. sc. Ivanom Karlićem te desetak svećenika i u zajedništvu s članovima HMI-a i uzvanicima. 
 
Čestitavši HMI-u veliku obljetnicu, mons. Kutleša u homiliji se osvrnuo na poruku svetkovine Navještenja Gospodinova. ''Što nama danas znače slike koje Luka želi prenijeti, aludirajući na Mariju kao Kćer sionsku i Kraljicu majku? Navještenje Isusova rođenja otkriva Božji plan za ljude, ali i karakter Božjeg srca. Bog voli one koji su ponizni duhom. Razlog naše nade i radosti trebao bi proizlaziti iz Božje vjernosti svojim obećanjima. Poziv na radost u imperativu može se izreći samo s božanskim autoritetom. Marija je to shvatila i povjerovala. Uči nas da se možemo pouzdati u Božju Riječ. To od nas također zahtjeva da budemo vjerni svojoj riječi i svojim obećanjima. To je posebno važno u kulturi koja odbacuje stalnost i gdje se ustrajnost više ne smatra vrlinom. Bez takvih osobina, nemoguće je odgojiti karakterne ljude i graditi pravedno i pouzdano društvo'', istaknuo je nadbiskup Kutleša. 

Euharistijsko slavlje pjevanjem i sviranjem uveličali su studenti ''Schola cantorum Gregoriana'' Instituta za crkvenu glazbu KBF-a, pod vodstvom prof. dr. sc. s. Katarine Koprek, koji su izveli nekoliko skladbi i u akademskom činu koji je slijedio.
 
Na početku akademskog čina, čiji je program vodila tajnica HMI-a, izv. prof. dr. sc. s. Valerija Kovač, svoju pozdravnu riječ svim prisutnima uputio je veliki kancelar, nadbiskup Kutleša. 
 
Kazao je kako je ''ovaj Hrvatski mariološki institut pozvan dati svoj doprinos u svim područjima koja se tiču onoga što je vlastito čovjeku: njegova ljudska narav i poziv na svetost, obiteljski i posvećeni život, rađanje i umiranje, odgovornost za sve stvoreno''.

Pozdrav je uputio i dekan KBF-a, prof. dr. sc. Josip Šimunović, uputivši svoju čestitku svim sadašnjim i prijašnjim članovima Instituta te istaknuvši kako je pedeset godina života i djelovanja HMI-a ostavilo značajan trag u sadašnjosti i trajati će za budućnost, na ponos Katoličkom bogoslovnom fakultetu i hrvatskome narodu.
 
U dijelu izlaganja prvi se obratio zamjenik predstojnika HMI-a, sisački biskup, mons. Vlado Košić, koji je HMI vodio od 2001. do 2015. godine i koji ga do danas na različite načine podržava i sudjeluje u njegovim aktivnostima. Biskup je kratko izložio povijesne datume značajne za nastanak HMI-a te spomenuo istaknute teologe koji su promicali njegovo djelovanje, među njima fra Karla Balića, fra Pavla Meladu, prof. dr. sc. Adalberta Rebića, fra Petra Lubinu. Predstavio je 23 zbornika radova koje je HMI do sada objavio, 14 mariološko-marijanskih kongresa koje je HMI organizirao te je posebno naglasio sudjelovanje HMI-a na 13 međunarodnih mariološko-marijanskih kongresa. 

U daljnjem dijelu akademskog čina najraniji članovi HMI-a iznijeli su svoja osobna iskustva i sjećanja na njegovu bogatu povijest. Prvi se obratio urednik zbornika ''Kačić'', fra Gabrijel Hrvatin Jurišić. Fra Ljudevit Maračić, nekadašnji tajnik HMI-a i bivši urednik Veritasa, govorio je o razdoblju i zgodama dok je sam vršio službu tajnika. Predsjednica Društva hrvatskih književnika, dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, iz svoje je perspektive žene i laikinje, koje su u početcima HMI-a bile u manjini, iznijela nekoliko iskustava i sjećanja. Fra Gabro Mioč, urednik Naših ognjišta, govorio je o svojim sudjelovanjima u djelovanju HMI-a, posebno iz organizacijske perspektive. Profesorica etnologije u mirovini Manda Svirac svjedočila je o svome doprinosu HMI-a, koji je ostvarila osobito suradnjom s francuskom marijanskom sekcijom i s marijanskim svetištem u Lurdu.
 
Na kraju akademskog čina završnu riječ uputio je predstojnik HMI-a Ivan Karlić. Iznio je svoj osvrt na dosadašnji pedesetogodišnji istraživački i izdavački hod HMI-a. Uz redovite planirane aktivnosti, predstojnik Karlić otkrio je i nekoliko ideja za nove pothvate HMI-a u skoroj budućnosti. 
''U razdoblju koje je pred nama namjeravamo uključiti u rad Instituta, pa i pozvati u svoje članstvo, više profesora kako s našega, tako i s drugih hrvatskih bogoslovnih, ali i drugih učilišta. Takav će poziv biti upućen također svećenicima i pastoralnim suradnicima kojima je povjerena skrb o marijanskim svetištima. Već se duže vremena u našoj Crkvi osjeća potreba organiziranja i izvođenja programa usavršavanja pastoralnih djelatnika marijanskih svetišta, a to po naravi stvari pripada i području kojim se bavi HMI, pa će on svoje buduće djelovanje tako i usmjeravati. Još je u planovima jedan poseban iskorak: uz program usavršavanja možda bude moguće organizirati i poslijediplomski specijalistički studij za pastoralne djelatnike (svećenike i vjernike laike) s mariološko-marijanskom tematikom. K tomu, dodatni napor valja učiniti i u djelovanju kojim bi se osigurala bolja prisutnost HMI-a u širem znanstvenom, kulturnom, društvenom i medijskom prostoru Hrvatske, ali i drugih zemalja u kojima žive Hrvati'', kazao je predstojnik Karlić.