Hrvatskoglagoljaška baština: 'Tradicija ima smisla tek kad razumijemo baštinu'

Hrvatskoglagoljaška baština: 'Tradicija ima smisla tek kad razumijemo baštinu'

U vrijednu hrvatsku kulturnu baštinu spada glagoljica: staroslavensko, odnosno starohrvatsko pismo bez kojeg ne bi bilo ni glagoljaštva.

Autor
Laudato/D.R.
Fotograf
Laudato
Objavljeno:
 
24.09.2021 21:01

 

'Baština za sve!' tema je ovogodišnjih Dana europske baštine čiji se programi tradicionalno održavaju tijekom rujna i listopada. Toj kulturnoj manifestaciji Europe, od godine 1995., različitim programima pridružuje se i Hrvatska. Tim povodom, u večerašnjoj emisiji, govorimo o glagoljici i hrvatskoglagoljskoj baštini te sv. Jeronimu. Naši su gosti bili znanstvenici sa Staroslavenskog instituta: dr. sc. Ivan Botica i dr. sc. vlč. Kristijan Kuhar.

Na samom početku Ivan Botica pojasnio je da riječ 'baština' potječe iz crkvenog govora, a nastala je veoma rano.

– Osnovno je značenje imovina, odnosno djedovina ili očevina. Dakle, baština je nasljeđeno imanje, a oni koji posjeduju baštinu jesu baštinici. Danas pak baštinom nazivamo svako njegovano kulturno dobro – istaknuo je.

Vlč. Kristijan Kuhar naglasio je razliku između baštine i tradicije. Baština bi bila statički element, a tradicija dinamičan element prenošenja baštine.

– Tradicija ima smisla tek kad razumijemo baštinu i njezinu vrijednost od koje možemo učiti i oblikovati našu današnjicu – pojasnio je.

U vrijednu hrvatsku kulturnu baštinu spada glagoljica: staroslavensko, odnosno starohrvatsko pismo bez kojeg ne bi bilo ni glagoljaštva.

– Glagoljica kao pismo i cjelokupni kulturni sadržaj nije vlastitost hrvatskog naroda. Ona nas povezuje s okolnim narodima, a autori tog pisma jesu sveti Ćiril i Metod. Međutim, glagoljica se najduže zadržala u našim krajevima – kazao je Kuhar.

Botica je istaknuo da se glagoljaštvo spominje u vrijeme kralja Tomislava te da je u hrvatskoj baštini čak tisuću godina.

– Dok god bude zainteresiranih ljudi za glagoljaško pjevanje, dotle će biti i glagoljaštva. Dokle god se izvodi pasionska baština nadahnuta na glagoljaštvu, dotle ima i glagoljaštva. Ipak, mislim da kraj glagoljaštva možemo vidjeti u reformi liturgije, kada je dopušteno slavljenje Mise na narodnom jeziku, pa je tada prestala potreba za glagoljanjem – poručio je, između ostaloga, Ivan Botica.

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Aktualno