Izdvojeno: Doći će vrijeme kada će Stepinac biti proglašen svetim

U novom izdanju emisije 'Izdvojeno' razgovaralo se o nedavnoj 22. obljetnici proglašenja kardinala Alojzija Stepinca blaženim. Gostujući u emisiji, povjesničar, prof. dr. sc. Jure Krišto, prisjetio se rada mješovite komisije Katoličke Crkve i Srpske pravoslavne Crkve, u kojoj je i sam sudjelovao. 

– O samom radu mješovite komisije ne mogu govoriti. Meni se čini da je važnije kazati zašto je ta komisija uspostavljena. Naime, u nekim međunarodnim krugovima bilo je previše prihvatiti da je Hrvatska postala neovisna i međunarodno priznata država, a kad je najavljeno da će kardinal Stepinac biti proglašen svetim, to im je posebno zasmetalo. Kad je na čelo Katoličke Crkve došao papa Franjo, koji je iz Argentine, proces kanonizacije je usporen. On nije bio upoznat s tim što se na našem području događalo tijekom Drugog svjetskog rata i nakon njega, ali bio je zainteresiran za međureligijski dijalog i ekumenizam – kazao je povjesničar Krišto. 

U nastavku emisije kazao je kako su predstavnici Srpske pravoslavne Crkve uvidjeli da na Papu mogu djelovati. Predstavili su se kao oni kršćani koje žele dijalog, upravo onako kako papa Franjo želi, te je zbog toga usporena kanonizacija, a uspostavljena komisija. 

– Slažem se s onima koji zastupaju mišljenje da je nakon početka rada te komisije u vjerničkom puku nastao povećani interes za bl. kardinala Stepinca, njegove krjeposti, život i ulogu koju je imao u povijesnim trenutcima. To je dobro. Imamo i nekoliko novih filmova o Stepincu, organizirani su simpoziji, izdano je nekoliko knjiga međunarodnog značaja. Mnogo je toga učinjeno i to je korist svega toga. Po mom sudu, ne bismo se trebali mučiti oko toga kada će biti kanonizacija. Treba se moliti Stepincu, a ne samo čekati kanonizaciju – kazao je dr. Krišto. 

Dodao je kako će doći novo vrijeme, te da će Stepinac biti proglašen svetim. Istaknuo je kako nam svima treba malo strpljenja. Kazao je također kako živimo u društvu i državi u kojoj su političke elite nasljednici komunističkog sustava. 

– Taj se okvir proteže na brojna područja, ali i na vrednovanje povijesti. Dok se ne maknemo iz tog okvira, ne možemo naprijed. Stepinac se u svom djelovanju vodio mišlju da države traju, a režimi padaju. Kad je nastala NDH, on ju je srdačno pozdravio, ali kad je vidio kako se režim, koji tu državu vodi, ponaša, oštro ih je kritizirao. Isto tako se ponašao i prema Komunističkoj partiji, ali i na suđenju. Kad se radi o optužnici, KPJ je prihvatila optužnicu protiv Katoličke Crkve, koju je zastupala SPC. Ta optužnica stalno ponavlja da su Hrvatska država i Katolička Crkva u njoj razbijali jedinstvo srpskog naroda. Nije ni čudno da su se takva ista razmišljanja pojavila 1991. – rekao je profesor Krišto. 

U emisiju se telefonski uključio Josip Stepinac, pranećak nadbiskupa Stepinca. Kazao je kako je najupečatljivija uspomena na kardinala Stepinca iz vremena kada je imao 12 godina, prilikom kardinalova posjeta njegovoj baki Barbari. 

– Sam nadbiskup je kazao kako bi došao i prije, ali mu je bilo žao čovjeka koji ga je pratio i cijelo vrijeme morao je stajati pred vratima. Primijetio sam i osobno kako su ga cijelo vrijeme pratili policajci. Kad je Stepinac umro, bio sam u Zagrebu, studirao sam. Prvim vlakom krenuo sam u Krašić. Već je u vlaku bila malo čudna atmosfera, bilo je nekoliko provjera putnika. Također, kad sam se iskrcao iz vlaka, bilo je puno provjera. Što sam se približavao domu, bilo ih je sve više i više – kazao je Josip Stepinac. 

Prisjeća se kako je tada Krašić bio u totalnoj blokadi. Također, rekao je kako se tih posljednjih dana nadbiskup osjećao vrlo loše i nije se kretao, pa su mnogi sumnjali da će brzo preminuti. 

– Kad su ljudi u Krašiću čuli crkvena zvona, otišli su do župne crkve ne bi li dobili prave informacije, jer iz medija se nije moglo ništa saznati, a mjesto je bilo u blokadi. Osobno sam osjetio brojne neugodnosti zbog prezimena u bivšem sustavu. Ti su ožiljci ostavili brojne ožiljke meni i mojoj obitelji – kazao je Stepinac.