Izdvojeno: 'Kardinal Kuharić bojao se imenovanja biskupom zbog svog skromnog obrazovanja'

'Franjo Kuharić. Kardinal i vlast' nova je knjiga hrvatskog publicista i povjesničara, dr. sc. Miroslava Akmadže s Hrvatskoga instituta za povijest, koja je, među ostalom arhivskom građom, nastala i uvidom u osobne kardinalove zapise te arhivu UDBE.

O nastanku knjige te detaljima iz kardinalova života razgovarali smo s autorom Miroslavom Akmadžom.

Istražujući problematiku crkveno-državnih odnosa, doktor Miroslav Akmadža odlučio je napisati knjigu o kardinalu Franji Kuhariću na čije je ime često nailazio i s kojim se osobno upoznao.

– Njegovo razdoblje pokriva cijelo komunističko razdoblje i teško razdoblje Domovinskoga rata, pa mi je odgovaralo zaokružiti to hrvatsko povijesno razdoblje u drugoj polovici 20. stoljeća i dva važna razdoblja borbe protiv komunizma te borbe za samostalnu hrvatsku – kazao je dr. Miroslav Akmadža. 

Doktor Miroslav Akmadža kazao je kako je hrvatska Katolička Crkva imala sreću što je u tako teškim vremenima imala sposobne i odgovorne kardinale.

Dodaje kako je kardinalu Kuhariću bilo vrlo teško kao župniku u teškom razdoblju komunizma, a taman kada se mogao ponadati miru i sreći – padu komunizma, došao je rat i tegobe i stradanja koja je donio za sobom. 

Prilikom priprema za pisanje knjige, dr. Akmadža dobio je dopuštenje imati uvid u osobne zapise kardinala Franje Kuharića.

– Nisam se nadao dopuštenju znajući koliko Katolička Crkva sporo otvara svoje arhive, naročito intimne dnevnike, i to osobe koja nije tako davno napustila ovaj svijet. U međuvremenu se poklopilo, što su se prije dvije godine otvorili i arhivi UDBE, gdje sam mogao doći do spisa o samom Franji Kuhariću. Odlučio sam se, nakon toga, uputiti molbu Nadbiskupskom duhovnom stolu ne bih li mogao dobiti uvid u dnevnik – kazao je dr. Akmadža.

Doktor Akmadža odgovor od Nadbiskupskog duhovnog stola čekao je mjesecima te je dobivao odgovore da im nije lako donijeti odluku. Ipak, povjerili su mu ovo istraživanje.

Kardinal Franjo Kuharić bio je blage naravi, no odrješit u odlukama i radu.

– Cijeli svoj život bio je dosljedan i čvrst, i nigdje se ne može vidjeti da je on izgubio tu dosljednost kada je u pitanju Crkva. Može mijenjati stavove u odnosu na politiku, kako se mijenja stanje u društvu, no kada je vjera u pitanju, ne dopušta da u njegove misli uđe ono što je izvan nauka Crkve i da se u tom smislu promijeni. Svoje mišljenje o teološkim stvarima nikad nije mijenjao – kazao je dr. Miroslav Akmadža.

Kardinal Kuharić bojao se imenovanja biskupom zbog svog skromnog obrazovanja, kazao je dr. Akmadža i dodao kako se on kao seoski župnik nije susretao s visokim poslovima i visokim teolozima. 

Doktor Akmažda kazao je kako je kardinal Kuharić uvijek govorio: 'Joj, samo da mi se vratiti za župnika', kada god bi se susretao s teškim stvarima, no uvijek je prevladala poslušnost Svetoj Stolici.

Za sve zemlje komunističkoga svijeta, pa tako i za Jugoslaviju, u vrijeme kardinala Kuharića tipično je bilo stvaranje različitih udruženja svećenika koji bi bili poslušniji državi nego Vatikanu, a pristupanje takvim udruženjima kardinal Kuharić vrlo je energično odbijao, kazao je dr. Miroslav Akmadža.