IZDVOJENO: 'Posvojenje je neraskidiv postupak; jednom kad se zasnuje, ne može se raskinuti'

Tema večerašnje emisije bila je posvojenje djece. Pitanja o kojima se razgovaralo jesu: uvjeti da netko postane posvojitelj, aktualni zakonski okvir o posvojenju, borbe, pitanja i dvojbe s kojima se suočavaju bračni parovi koji se odluče na taj korak, i mnoga druga. 

U emisiji su gostovale gospođa Vlasta Grgec-Petroci iz udruge 'Na drugi način' i majka dvoje posvojene djece, Gabrijela Halapa.

Gospođa Vlasta Grgec-Petroci objasnila je razliku između termina 'posvajanje' i 'posvojenje' te zašto je pravilnije koristiti termin 'posvojenje'.

– Bolje je koristiti svršeni oblik glagola 'posvojiti', s obzirom na to da je posvojenje postupak koji traje, zasnuje se i tada prestaje. Posvojenjem se stvara neraskidiv odnos srodstva između posvojenog djeteta i posvojitelja. Govorimo 'posvojeno dijete' i 'posvojitelj', a ne 'posvajatelj' i 'posvajano dijete'. Važno je koristiti glagol koji ukazuje na nešto što se završi i zatim traje u jednom drugom obliku – kazala je Vlasta Grgec-Petroci. 

Najčešći razlog posvajanja djece jest želja za osnivanjem obitelji kad je par neplodan, kazala je Grgec-Petroci i dodala kako danas parovi sve češće imaju želju pružiti dom djetetu bez adekvatne roditeljske skrbi, stoga se odlučuju na posvajanje.

Osobe koje žele posvojiti dijete, i parovi i pojedinci, javljaju se centru za socijalnu skrb koji je nadležan prema njihovu mjestu prebivališta, zahtjevom za procjenom podobnosti i prikladnosti za posvojenje, kazala je Grgec-Petroci.

Postupak pripreme za posvojenje udruga 'Na drugi način' počela je provoditi 2005. godine, i tada je to bio dobrovoljan postupak, kazala je Grgec-Petroci i dodala da je stručni postupak pripreme obavezan i zakonski propisan od 2014. godine.

– Budući roditelji postupak pripreme moraju proći u 40 sati i to je obavezno. Sadržaj programa određen  je pravilnikom o posvojenju, a obuhvaća sadržaj iz pravnog aspekta, pojmove 'osjećaj gubitka' i 'osjećaj razvoja privrženosti', razvojne mogućnosti djeteta te ponašanje djece – kazala je  Vlasta Grgec-Petroci.

Gospođa Vlasta Grgec-Petroci govorila je o stanju posvojenja djece u Hrvatskoj te zakonskom okviru posvojenja.

– U registar potencijalnih posvojitelja upisano je 1536 posvojitelja (do 23. 12. 2020.), od kojih 711 ima biološko ili posvojeno dijete. Registar zasnovanih posvojenja pokazuje da je bilo zasnovano 121 posvojenje – kazala je Grgec-Petroci.

Grgec-Petroci navodi da je posvojenje regulirano obiteljskim zakonom koji je dobar, jer štiti interese djeteta. Naglasila je da je posvojenje neraskidiv postupak; jednom kad se zasnuje, ne može se raskinuti. Kazala je da se posvojenjem stvara odnos srodstva između djeteta i roditelja, a roditelji bivaju izjednačeni s biološkim roditeljima te imaju jednaka prava kao i biološki roditelji.

Majka dvoje posvojene djece, Gabrijela Halapa, u emisiju se uključila telefonski te iz prve ruke posvjedočila kako je tekao slučaj prilagodbe i posvajanja.

– Posvojili smo dvije djevojčice. Okolina je u početku bila u velikom šoku jer smo suprug i ja bili vrlo mladi. Bilo je dosta pitanja i kušnji od strane prijatelja – kazala je Gabrijela Halapa.

Po pitanju prilagodbe, Halapa je kazala kako im je s objema djevojčicama trebalo dosta vremena da se prilagode.

– Trudili smo se provesti što više vremena zajedno i da se ne odvajamo barem godinu dana, kasnije je sve išlo svojim tijekom. Kod djevojčice koja je k nama došla starija, prilagodba je trajala dulje – kazala je majka Gabrijela Halapa.