Kako mladi i ljeti mogu ulagati u svoje znanje i vještine?
"Naglasak stavljamo na cjeloviti rast s mladim osobama, kako intelektualni tako i na emocionalni, duhovni, socijalni način", kazala je Hana Kilijan, voditeljica programskih aktivnosti Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
U emisiji 'Izdvojeno' razgovaralo se o nadolazećoj Ljetnoj školi bioetike i ljudskih prava, koju organizira Svjetski savez mladih Hrvatske, koji u našoj zemlji djeluje već više od deset godina. Hana Kilijan, voditeljica programskih aktivnosti Svjetskog saveza mladih Hrvatska, kazala je kako je ta organizacija dio jedne veće međunarodne organizacije, koja djeluje na svim kontinentima.
"Godine 2012. dolazimo u Hrvatsku. Okupljamo mlade od 20 do 30 godina koje veže temeljna vrijednost, a to je neotuđivo ljudsko dostojanstvo. Ta vrijednost obogaćuje naše zajedništvo. Vidimo da je to potrebno hrvatskome društvu. Također, vidimo da mladi traže prostor gdje mogu djelovati, i svoje talente staviti u službu drugih i kroz to rasti i razvijati se. Upravo Svjetski savez mladih Hrvatske to pokušava ponuditi. Naglasak stavljamo na cjeloviti rast s mladim osobama, kako intelektualni tako i na emocionalni, duhovni, socijalni način. Mladoj osobi želimo ponuditi kvalitetan sadržaj, da može rasti u zajedništvu s drugima", istaknula je.
U nastavku emisije dodala je kako se već pet godina okupljaju u Šibeniku, gdje se organizira Ljetna škola bioetike i ljudskih prava. Uz mlade iz Hrvatske bit će i mladi iz Europe i cijeloga svijeta.
"Dobili smo kvalitetne povratne informacije naših mladih, i zbog toga smo zajedno s regionalnim uredom u Belgiji odlučili pokrenuti tu međunarodnu priču. Veseli nas brojka, što se broj mladih uduplao. Uz 40 mladih iz Hrvatske bit će i 40 mladih iz svijeta. Promišljat ćemo o zanimljivim, a nerijetko i intrigantnim temama poput pobačaja, eutanazije, transhumanizms i slično", kazala je.
Alen Vlahinić, voditelj edukacijskog tima, promatrajući akademsku mladež, a sam dolazi s FER-a, osobno je primijetio da mnogo mladih uvijek teži razumijevanju stvari koje se tiču društvenih procesa, kao npr. politike, ekonomije ili nekih svjetonazorskih tema, te zapravo traže te izvore na mnogo različitih mjesta.
"Akademski sustav u Hrvatskoj, pa tako i u svijetu, više se fokusira na specijalizaciju, a ne na humanizaciju. Dakle, stvaramo stručnjake kojima na neki način nedostaje dubina filozofskog promišljanja. Tako da ne treba zaboraviti da je fizika nastala iz filozofije. Osobno sam vodio nekoliko ciklusa internih edukacija kojima pripremamo nove članove da mogu postati punopravni članovi udruge. Mogu reći da su mladi oduševljeni. Mi sa svoje strane pokušavamo edukaciju prilagoditi novim promjenama. Bude lijepo čuti kad netko kaže da nije nikad imao priliku saznati tako nešto i dobiti uvid u neke životne stvari na drugačiji način", istaknuo je Vlahinić.