Kardinal Cupich na Festi sv. Vlaha

Uz biskupa domaćina, mons. Roka Glasnovića, na slavlju visoke obljetnice vjernicima i svećenicima Dubrovačke biskupije pridružilo se desetak hrvatskih nadbiskupa i biskupa, svećenici iz drugih biskupija, redovnici i redovnice, redovnički poglavari i poglavarice te vjernici i vjernice u ograničenom broju zbog epidemioloških ograničenja. Mons. Glasnović na početku je pozdravio sve sudionike i hodočasnike koji su stigli na slavlje te je kazao, uz ostalo, kako će se na Misi posebno moliti za obitelji i uspjeh sinodalnog hoda u biskupiji.

Na početku propovijedi kardinal Cupich na hrvatskom jeziku obratio se okupljenima rekavši: ''Čast mi je danas biti ovdje. Molio bih da se pročita moja homilija. Nadam se da ćete na hrvatskom više osjetiti moju blizinu s vama, danas kada slavimo ovaj veliki jubilej''. Zatim je kardinalovu homiliju pročitao dubrovački svećenik, don Marinko Šljivić.

Vrijednost tradicije u životima današnjih Isusovih učenika

''Naš zajednički dolazak na tisuću pedesetu (1050.) obljetnicu blagdana (feste) sv. Vlaha, daje nam mogućnost promisliti o vrijednosti tradicije u našim životima kao Isusovih učenika'', misao je koja je usmjerila cijelu kardinalovu propovijed. ''Tradicija nas ne povezuje samo s prošlošću. Ona nam također pomaže razumjeti sadašnjost te nas nadahnjuje za budućnost''.

Nadalje je kardinal u homiliji kratko podsjetio na početke štovanja sv. Vlaha u Dubrovniku, s čime se u današnjem slavlju povezuju vjernici. To je onaj trenutak iz 971. godine, kada se sveti Vlaho pojavio u viđenju kako bi spasio grad upozoravajući gradske vlasti na invaziju. Gradski su oci odgovorili poduzevši mjere kako bi okupili ljude i obranili grad. ''Prisjećajući se tog događaja, sjećamo se brojnih blagoslova koje su nam prenijeli naši predci te kako oni nastavljaju obogaćivati naše živote sve do današnjeg dana'', nastavio je te potaknuo na promišljanje o tome što su im oni prenijeli.

Baštinimo tradiciju vjere da je Bog uvijek prisutan u ljudskim događajima kako bi nas spasio

''Prenijeli su nam tradiciju naše vjere da je Bog uvijek prisutan u ljudskim događajima kako bi nas spasio'', naglasio je kardinal u propovijedi i dodao: ''Potrebna nam je takva vjera, osobito u ovom trenutku pandemije i patnjama koje je donijela tolikima. Naši su predci imali opipljivo iskustvo Božje blizine, kao Onoga koji je dio njihove svakodnevice. Danas nam se naši predci obraćaju kroz stoljeća, pozivajući nas ohrabriti se da nas Bog nije napustio nego je još jedanput spreman donijeti spasenje našim životima''.

Sljedeće što su predci prenijeli svojim potomcima jest ''važnost čuvanja svježim zajedničke kulture kroz koju otkrivamo duboke veze jedinstva. Osobno osjećam tu povezanost jedinstva s vama u našoj zajedničkoj hrvatskoj kulturi'', posvjedočio je kardinal. ''Sama činjenica da ste pozvali unuka hrvatskih iseljenika da vam se pridruži u ovom slavlju, svjedočanstvo je vrijednosti koju polažete u kulturnu baštinu koju su oni prenijeli na nas. Njegovanje žive zajedničke kulturne baštine nas ne samo povezuje nego utječe i na cijeli svijet''.

Podsjetio je i na riječi pape Franje iz enciklike ''Fratelli tutti'' o tome kako raznolikost etničkih skupina, društava i kultura koristi cijelom čovječanstvu, jer u ovoj raznolikosti ''vidimo sjemenje poziva na oblikovanje zajednice koju čine braća i sestre koji se prihvaćaju i brinu jedni za druge''. Povezao je to s dubrovačkom stvarnošću rekavši: ''Drugim riječima, upravo kao što slavimo kulturnu baštinu zajednice koja se okupila kako bi zaštitila ovaj grad, zaštitila jedni druge, također smo nadahnuti proširiti kulturnu baštinu izvan naših gradskih zidina kako bi cijeli svijet postao zajednica koju čine braća i sestre koji se prihvaćaju i brinu jedni za druge''.

To znači, zaključio je, biti vjeran kulturnoj tradiciji koju su nam predali naši predci, ''istinskoj katoličkoj tradiciji koja cijeni jedinstveno jedinstvo koje dolazi u različitosti''.

Pripadamo većem svijetu od sadašnjeg trenutka

Potom je nadbiskup istaknuo Nicejsko-carigradsko vjerovanje koje datira iz vremena sv. Vlaha, kao još jedan element povezivanja unutar tradicije: ''Odmah nakon ove homilije pozvat ću okupljenu zajednicu da mi se pridruži u recitiranju Vjerovanja ovim riječima: ‘Braćo i sestre, ispovjedimo svoju vjeru, kako su nam je predali sveti Oci.’  Vjerovanje koje nam je dano od naših predaka u vjeri, povezuje nas s njihovim svijetom i životima. Zapravo, ovo Nicejsko vjerovanje datira iz doba sv. Blaža (Vlaha), iz ranog 4. stoljeća. I što je još važnije, kad su se Dubrovčani okupili 971., recitirali su upravo ove iste riječi Vjerovanja. I tako kad ih mi danas recitiramo'', nastavio je, ''imajmo na umu da pripadamo većem svijetu od sadašnjeg trenutka te da se trebamo brinuti za svijet izvan ovoga vremena i ovih gradskih zidina''.

Nadbiskup Cupich pozvao se i na riječi američkog teologa Luke Timothyja Johnsona koji je primijetio da kad izgovaramo Vjerovanje, proširujemo svoje obzore izvan vlastitih interesa, preokupacija ili briga. ''U vremenu u kojem svijet'', piše Johnson, ''nagrađuje novost i kreativnost, mi koristimo riječi zapisane prije skoro tisuću sedamsto (1700) godina; u društvu u kojem se prihvatljiva mudrost mijenja iz minute u minutu, mi naviještamo vječne istine toliko važne da ih moramo ponavljati iz tjedna u tjedan''. Povezivanje s prošlošću pomaže nam vidjeti veličinu naših života, poručio je nadbiskup Chicaga, te nas potiče biti u doticaju s težnjama naših predaka kako bismo živjeli živote otvorene vječnosti i stvarima koje traju, umjesto da im se dopusti da budu usko definirani onim što je danas popularno ili pomodno.

Tradicija – demokracija mrtvih

Naglasio je i važnost poniznosti da bi se mogla poštovati tradicija i da bismo ostali povezani s onima koji su otišli prije nas. Naš suvremeni svijet nastavlja ostvarivati sve vrste znanstvenog i tehnološkog napretka, te možemo početi misliti, ustvrdio je, ''da je sve što pripada prošlosti, bezvrijedno ili, u najmanju ruku, nije vrijedno naše pozornosti''. Dodao je i da počinjemo misliti kako imamo sve odgovore i da od prošlosti ništa ne možemo naučiti.

Britanski pisac Gilbert Keith Chesterton jedanput je tradiciju nazvao 'demokracijom mrtvih', naveo je kardinal te citirao njegove zanimljive riječi o tome: ''Tradicija znači davanje prava glasa najneprimjetnijoj od svih klasa: našim predcima. To je demokracija mrtvih. Tradicija se odbija podložiti arogantnoj tiraniji onih čija je jedina prednost u tome što su živi. Upravo kao što demokracija prigovara ako se čovjeka isključuje zbog njegovog rođenja; tradicija prigovara kada ga isključujemo zbog njegove smrti. Demokracija nam kaže da ne zanemarujemo mišljenje dobrog čovjeka, čak i ako nam je konjušar; tradicija traži od nas da ne zanemarujemo mišljenje dobrog čovjeka, čak i ako nam je otac''.

Prenositi tradiciju vjere i kulture budućim naraštajima

Na ovaj se dan ''sjećamo Božjih spasenjskih djela, koje su naši predci htjeli da slavimo ustanovivši ovaj blagdan'', nastavio je u propovijedi kardinal. ''Gledali su naprijed i omogućili naše okupljanje u ovom lijepom i slobodnom gradu. Ali, oni bi također željeli da vjerujemo da se ono što je Bog učinio za njih prije više od tisućljeća, nastavi i danas kako bi nas – dok svijet pati u ovom trenutku pandemije – mogle utješiti Isusove riječi naviještene u Evanđelju: ‘Ne bojte se! Vrjedniji ste od mnoštva vrabaca!’ Željeli bi da vjerujemo da nas nebeski svetci nastavljaju zagovarati, štititi i nadahnjivati, kao što je to učinio sv. Vlaho 971. godine''. Kardinal je posvjedočio kako i on sam na ovaj dan na poseban način čuje glas svojih predaka koji mu govore da se uzda u Boga jer se prije 135 godina, 3. veljače 1887. godine, rodio njegov djed u malom selu Donji Andrijevci u Slavoniji. ''Mogu vam ponuditi ovu poruku jer su se on i mnogi naši predci pouzdali u Boga'', poručio je.

''No naši su predci također predali i kulturnu baštinu koja nas ujedinjuje kao braću i sestre koji se brinu jedni za druge kako bismo se prihvatili posla da u cijelom svijetu donosimo plodove sjemena jedinstva i brige za druge koje su oni posijali. To su darovi koje su nam predali naši predci i na kojima danas trebamo biti Bogu zahvalni. Sve što trebamo sada učiniti jest slijediti njihov primjer i posvetiti se prenošenju ove tradicije vjere i kulture budućim naraštajima za koje molimo da se i u sljedećem tisućljeću okupljaju u ovom gradu i sjećaju nas se zajedno sa svim predcima koji su im obogatili živote'', zaključio je kardinal Cupich.

Sudionici na jubilejskom slavlju

Uz kardinala Cupicha i biskupa domaćina Glasnovića, na Misi su koncelebrirali biskupi Splitske metropolije: mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, mons. Dražen Kutleša, splitsko-makarski nadbiskup koadjutor, mons. Ranko Vidović, hvarski biskup, mons. Tomislav Rogić, šibenski biskup, mons. Ivan Štironja, kotorski biskup. Na jubilarnom slavlju sudjelovali su i bivši dubrovački biskupi: mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i mons. Mate Uzinić, riječki nadbiskup koadjutor, kao i biskup susjedne Mostarsko-duvanjske biskupije i bivši dubrovački svećenik, mons. Petar Palić. Sudjelovao je i mons. Rrok Gjonlleshaj, barski nadbiskup, kao i mons. Ilija Janjić, kotorski biskup u miru.

Liturgijsko pjevanje predvodili su Mješoviti katedralni zbor i Zbor župe Svetog Križa iz Gruža, orguljaška pratnja bio je Darko Kristović, a zborovima je dirigirala Maja Marušić. Ceremonijar je bio don David Marjanović.

Prvo čitanje pročitala je Rafaela Ostojić, psalam je otpjevao Josip Hađinac, a drugo čitanje čitao je Antun Končić. Evanđelje je navijestio don Jure Paponja, đakon Dubrovačke biskupije.

Predstavnici župa i crkava sv. Vlaha u Dubrovačkoj biskupiji u prigodi proslave 1050. obljetnice zaštite sv. Vlaha čitali su zazive molitve vjernika: dr. Vesna Zore Borovinić (Samostan sv. Vlaha – Pridvorje), Teo Grbić (zborna crkva sv. Vlaha), Petar Markić (župa Janjina), Mia Lazo (župa Babino Polje), Lea Dražeta (župa Ston) i Mirjana Vrlić (župa Slano). Darove za Euharistiju do oltara donijeli su članovi obitelji Hrnkaš, sin Lovro, kći Marijana i supružnici Tihomir i Bosiljka.

Na slavlju su sudjelovali i predstavnici drugih vjerskih zajednica u Dubrovniku, među kojima i episkop zahumsko-hercegovački i primorski vladika Dimitrije. Od predstavnika društveno-političkog i javnog života, na Misi proslave dubrovačkog zaštitnika bili su: izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić sa suradnicima, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica te ostali visoki uzvanici.

Nakon svečanog euharistijskog slavlja uslijedila je procesija ulicama Grada, a s redoslijedom procesije vjernike je upoznao rektor zborne crkve sv. Vlaha, don Hrvoje Katušić.

CIjelu fotogaleriju možete pogledati OVDJE.