Konferencija za novinare po završetku 65. plenarnog zasjedanja Sabora HBK-a

Tijekom zasjedanja koje je počelo u ponedjeljak 19. listopada, za novog predsjednika HBK-a izabran je splitsko-makarski nadbiskup i porečki i pulski apostolski upravitelj Dražen Kutleša, nakon što je zadarskom nadbiskupu Želimiru Puljiću istekao drugi mandat na toj službi. Za novog člana Stalnog vijeća HBK-a izabran je vojni ordinarij Jure Bogdan. Za predstavnika HBK-a pri Vijeću biskupskih konferencija zemalja članica EU-a (COMECE-a) izabran je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, nakon što je to bio bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak. Za zamjenika predstavnika, koji je dosad bio mons. Kutleša, izabran je dubrovački biskup Roko Glasnović. Mons. Ivici Pažinu produljen je mandat tajnika Vijeća HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaciju.

Među ostalim, biskupi su prihvatili prijedlog trogodišnjeg ciklusa obiteljskog pastorala koji će tematski biti posvećen osobama s invaliditetom u krilu Crkve. Vrhunac ciklusa bit će peti Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji 2025. godine u Aljmašu. Na zasjedanju je osnovan i Odbor za obiteljska savjetovališta pri Vijeću HBK-a za život i obitelj.

Predsjednik Komisije HBK-a ''Iustitia et pax'', đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, osvrnuo se je na uvođenje neradne nedjelje u hrvatsko zakonodavstvo. Pohvalio je i najavu da će oni koji će raditi nedjeljom biti pravedno plaćeni te da one koji ne žele toga dana raditi poslodavci ne će smjeti otpustiti.

''Kad se mi Crkva i biskupi zauzimamo za neradnu nedjelju, time ne mislimo da ćemo tako nedjeljom bolje popuniti crkve, nego prije svega želimo da se zaštiti obitelj. Naš je interes čovjek, žene koje rade u trgovinama, njihove obitelji, obiteljske zajednice. Nadam se samo da će se kod provedbe toga voditi računa da to ne samo bude jedna dobra želja i izjava, nego da će postojati sankcije za one koji takve odredbe ne bi poštivali. Svakako da je naš interes da nitko ne treba služiti kapitalu i da treba poštovati nedjelju i da nedjelja treba biti neradna, osim u onim službama koje su uistinu nužne, koje trebaju i moraju raditi nedjeljom da bi moglo funkcionirati društvo i sigurnost u društvu'', rekao je član Stalnoga vijeća, mons. Đuro Hranić.

Komentirao je i posljednji popis stanovništva u Republici Hrvatskoj, rekavši kako je Republika Hrvatska u posljednjih deset godina, od posljednjeg do ovoga popisa, nažalost izgubila gotovo deset posto svoga stanovništva i istodobno da nam je stanovništvo u Republici Hrvatskoj sve starije. 

''Kada pogledate podatke o broju mladih, pa onda koliko je onih iznad 60 godina starosti, očito je kako mi postajemo staračka nacija i to izaziva brojna pitanja. Crkva je trajno upozoravala na veoma zabrinjavajuće demografske pokazatelje i na potrebu domišljene, stabilne, demografske politike s uzglobljenim, sinergijskim mjerama obiteljske i populacijske politike na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini, koje su međusobno isprepletene, do koje treba doći konsenzusom i vlasti i oporbe i koje onda ne će biti dovođene u pitanje promjenom stranaka na vlasti.  Jer u četiri godine, a naši političari najčešće razmišljaju na mandat od četiri godine, tu se ne može ništa puno postići. To mora biti dugoročno, mora biti dogovoreno i kad se promijeni stranka na vlasti, onda ne mogu neke mjere biti dovođene u pitanje'', kazao je mons. Hranić.

Na kraju je upozorio na bolnu istinu:

''Ako nema stanovništva u Republici Hrvatskoj, onda ne može biti ni katolika, nema djece, nema studenata, nema radne snage, nema spremnosti na poduzetnički rizik i stvaralaštvo, nema željenoga gospodarskoga rasta, nema inovacija i toliko toga drugog što jamči budućnost jednoga naroda, države i društva.''