Korizma u Godini svetog Franje: kako dobiti potpuni oprost i pripremiti se za Uskrs
Fra Tomislav Pervan naglašava da oprost nije formalnost, već put prema duhovnom buđenju, zajedništvu i suosjećanju prema drugima
U trenutku kada Katolička crkva širom svijeta obilježava Godinu svetog Franje Asiškog, pojam potpuni oprost ponovno je u središtu duhovnog interesa vjernika. Papa Lav XIV. proglasio je Dekret o uspostavljanju posebne jubilarne godine u spomen na 800. obljetnicu preminuća svetog Franje Asiškog, od 10. siječnja 2026. do 10. siječnja 2027. Tijekom ove, franjevačke jubilarne godine, vjernici imaju posebnu priliku za stjecanje potpunog oprosta u crkvama i bogoslužnim mjestima posvećenim sv. Franji Asiškomu.
Potpuni oprost u katoličkom smislu znači oslobođenje od vremenitih kazni za grijeh nakon što je grijeh već oprošten sakramentom ispovijedi. To je izraz Božjeg milosrđa i duboke povezanosti vjernika s Crkvom. Prema fra Tomislavu Pervanu, potpuni oprost nije samo formalni obred, već iskustvo koje obuhvaća duhovno buđenje i promjenu srca. Fra Pervan kaže kako oprost omogućuje vjerniku ponovno povezivanje s Božjom ljubavlju i život u zajedništvu s Crkvom i Kristom.
- Crkva kao zajednica svetih pruža vjernicima podršku kroz molitvu i euharistijsku žrtvu. Kroz oprost osjetimo svetost Crkve i Božju prisutnost u našem životu. To nije samo privatna stvar, nego izraz zajedništva s drugima – objašnjava fra Pervan za miportal.hr.
Fra Pervan ističe da oprost ima i društvenu dimenziju. On nas potiče na suosjećanje i brigu za druge, jer vjernik koji moli za oprost ulazi u zajedništvo svetih i dijeli duhovno dobro sa svima. Tuđe dobro postaje i naše dobro, a sve dolazi od Krista.
- Živjeti oprost Svete godine znači prepustiti se Očevu milosrđu u sigurnosti da se njegov oprost odražava i na cjelokupni život vjernika. Iskusiti oprost znači iskusiti svetost Crkve koja ima udjela u spasonosnim plodovima Kristova djela - dodaje fra Pervan.
U okviru jubileja, vjernici koji žele steći potpuni oprost moraju ispuniti tradicionalne uvjete, poput sakramentalne ispovijedi i Euharistije, posjete franjevačkoj crkvi ili bogoslužnom mjestu u duhu hodočašća te molitve Očenaša i molitve na nakanu Pape.
Poseban oblik stjecanja potpunog oprosta je i pobožnost križnoga puta, koja obnavlja spomen na muke što ih je Isus Krist podnio od Pilatova dvora do Kalvarije, za otkupljenje svijeta. Vjernici koji pobožno sudjeluju u obredu Velikoga petka, ili obave pobožnost križnoga puta pred zakonito postavljenim postajama, ili se pridruže dok je pobožnost prenošena putem medija, mogu primiti potpuni oprost. Osim toga, oni koji su spriječeni doći u crkvu, mogu taj isti oprost zadobiti kroz pobožno razmatranje Gospodinove muke i smrti određeno vrijeme.
