"Ljubiti neprijatelja znači donijeti na zemlju odsjaj neba"

"Ljubiti neprijatelja znači donijeti na zemlju odsjaj neba"

Papa Franjo predslavio je svetu Misu na bahreinskom nacionalnom stadionu. 

Autor
Laudato/A.V.M./G.O.
Fotograf
Vatican Media
Objavljeno:
 
05.11.2022 11:46

 

Papa Franjo predslavio je svetu Misu na bahreinskom nacionalnom stadionu. U svojoj homiliji govorio je o važnosti praštanja i ljubavi prema neprijateljima, ali i o međuljudskim odnosima s naglaskom na unutarobiteljske odnose. Propovijed Svetog Oca donosimo u cijelosti.

– O Mesiji kojeg će Bog podići, prorok Izaija kaže: ''Nadaleko vlast će mu se sterat' i miru neće biti kraja'' (Iz 9,6). Kao da se radi o protuslovlju: u današnjem svijetu često vidimo da je mir, u većoj težnji za moći, više ugrožen. Međutim, prorok naviješta izvanrednu novost: Mesija koji dolazi bit će moćan, ali ne poput upravitelja koji pokreće ratove i vlada nad drugima, već poput Kneza mira, poput Onoga koji izmiruje ljude s Bogom i međusobno. Veličina Njegove moći ne treba nasilje, već slabost ljubavi. Evo Kristove moći: ljubav. I nama On povjerava istu moć, moć ljubavi, da ljubimo u Njegovo ime, da ljubimo kao što je On ljubio. Kako? Bezuvjetno. Ne samo onda kad je sve u redu i kad želimo ljubiti, već uvijek. Ne samo svoje prijatelje i susjede, već sve, pa i neprijatelje.

Ljubiti uvijek i ljubiti sve. Razmislimo malo o tome.

Kao prvo, Isusove riječi danas nas pozivaju da ljubimo uvijek, tj. da uvijek ostanemo u Njegovoj ljubavi, da ju gajimo i primjenjujemo u svim okolnostima života. Ali, pazimo: Isusov je pogled konkretan; ne kaže da će biti lako i ne predlaže neku sentimentalnu i romantičnu ljubav, kao da u našim ljudskim odnosima ne bi postojali trenutci sukoba i među narodima razlozi za neprijateljstva. Isus nije sanjar, već realist: izričito govori o 'zlima' i 'neprijateljima'. Znade da se u našim odnosima svakodnevno događa borba između ljubavi i mržnje; i da u nama svakoga dana postoji sukob između svjetla i tame, između mnogih rješenja i želja za dobrim i one grješnosti koja često prevlada i koja nas odvlači u zla djela. On znade također da često, unatoč velikodušnim naporima, ne primamo dobro koje očekujemo, već naprotiv, ponekad neshvatljivo doživimo zlo. I k tome, vidi i trpi videći u današnje vrijeme na mnogim dijelovima svijeta vježbe moći koje se hrane osjećajem nadmoći i nasiljem, koje nastoje povećati vlastite prostore sužavajući tuđi prostor, namećući svoju vlast i ograničavajući temeljne slobode, satirući slabe. Dakle – Isus kaže – postoje sukobi, ugnjetavanja i neprijateljstva.

Pred svim time važno pitanje koje si moramo postaviti glasi: što učiniti kad se nađemo u sličnim situacijama? Isusov je prijedlog iznenađujuć, smion i jasan. On od svojih traži hrabrost da se riskira nešto što se doima gubitnički. Traži da se uvijek ostane vjerno u ljubavi, unatoč svemu, pa i pred zlom neprijatelja. Jednostavna ljudska reakcija veže nas uz ''oko za oko zub za zub'', ali to znači vršiti pravdu istim sredstvima kojima smo primili zlo. Isus se usuđuje predložiti nam nešto novo, drukčije, nezamislivo, Njemu vlastito: ''A ja vam kažem: Ne opirite se Zlomu! Naprotiv, pljusne li te tko po desnom obrazu, okreni mu i drugi'' (Mt 5,39). Eto što od nas traži Gospodin: da ne maštamo o svijetu u kojem će vladati bratstvo, već da se zauzimamo, polazeći od sebe, započinjati živjeti konkretno i hrabro sveopće bratstvo, ustrajući u dobru, pa i onda kad podnosimo zlo, trgajući spiralu osvete, otklanjanjem nasilja, razoružavanjem srca. To ponavlja i apostol Pavao kad piše: ''Ne daj se pobijediti zlom, nego dobrim svladavaj zlo'' (Rim 12,21).

Dakle, Isusov poziv ne tiče se u prvom redu velikih pitanja čovječanstva, već konkretnih situacija našega života: naših odnosa u obitelji, u kršćanskoj zajednici; u vezama koje gajimo na poslovnom i društvenom planu, u kojima se nađemo. Bit će trenutaka napetosti, sukoba, različitih gledišta, ali tko slijedi Kneza mira, mora uvijek težiti miru. Nije moguće uspostaviti mir ako na neku ružnu riječ uzvraćamo još ružnijom riječi, ako se na jedan udarac odgovori drugim udarcem. Ne. Potrebno je iskopčati, slomiti lanac zla, slomiti spiralu nasilja, prestati stalno nešto zamjerati, prestati se žaliti i oplakivati sebe. Potrebno je ostati u ljubavi uvijek: to je Isusov put kako bi se proslavilo Boga na nebesima i gradilo mir na zemlji. Ljubiti uvijek.

Dolazimo sada do drugog vida ljubavi: ljubiti sve. Možemo se zauzeti za ljubav, ali nije dovoljno ako ostajemo samo u krugu onih od kojih ju također dobivamo, u krugu prijatelja, svojih bližnjih. I u ovom slučaju Isusov je poziv iznenađujuć jer širi granice zakona i dobrog ukusa: ljubiti bližnjega, onoga tko ti je blizu, premda razumljivo, već je po sebi naporno. Uglavnom, to je ono što neka zajednica ili narod nastoje činiti kako bi se očuvao međusobni mir: ako pripadamo istoj obitelji ili istoj državi, ako dijelimo iste ideje ili ukuse, ako smo iste vjere, normalno je truditi se pomagati si uzajamno i voljeti se. No, što se događa ako nam se približi netko tko je daleko, neki stranac, drukčiji ili druge vjere, te postaje naš susjed? Upravo je ova zemlja živa slika suživota u različitosti, našega svijeta koji sve više obilježavaju trajne migracije naroda i pluralizam ideja, običaja i tradicije. Važno je stoga prihvatiti ovaj Isusov izazov: ''Ako ljubite one koji vas ljube, kakvo li vam uzdarje? Ta i grešnici ljube ljubitelje svoje'' (Lk 6,32). Pravi izazov, kako bismo bili sinovi Oca i gradili svijet kao braća, jest naučiti ljubiti sve, pa i neprijatelje: ''Čuli ste da je rečeno: 'Ljubi svoga bližnjega i mrzi svojeg neprijatelja'. A ja vam kažem: Ljubite neprijatelje, molite za one koji vas progone'' (Mt 5,43-44). To, u stvarnosti, znači birati da nemamo neprijatelje, ne gledati u drugome prepreku koju treba preskočiti, već brata i sestru koju treba ljubiti. Ljubiti neprijatelja znači donijeti na zemlju odsjaj Neba i spustiti na svijet pogled i srce Oca, koji ne čini razlike, ne diskriminira, već ''daje da sunce njegovo izlazi nad zlima i dobrima i da kiša pada pravednicima i nepravednicima'' (Mt 5,45).

Braćo i sestre, Isusova moć jest ljubav i On nam daje moć da tako ljubimo, na način koji nam se čini nadljudski. No, takva sposobnost ne može biti samo plod naših nastojanja, to je prije svega milost, koju treba stalno tražiti: ''Isuse, Ti koji me ljubiš, nauči me da ljubim poput Tebe. Isuse, Ti koji mi praštaš, nauči me praštati poput Tebe. Pošalji mi svojeg Duha, Duha ljubavi''. Tražimo to. Jer često pred Gospodina donosimo mnoge zahtjeve, ali najvažnije je za kršćanina: znati ljubiti poput Krista. Ljubiti je najveći dar i primamo ga kad dajemo prostora Gospodinu u molitvi, kad primamo Njegovu nazočnost u Njegovoj riječi koja nas preobražava i u revolucionarnoj poniznosti Njegova razlomljenog kruha. Tako, lagano, padaju zidovi koji nam otvrdnjuju srca i nalazimo radost u činjenju djela milosrđa prema svima. Tada shvaćamo da blaženi život prolazi preko blaženstava i sastoji se u tome da postanemo djelatnici mira.

Predragi, htio bih vam danas zahvaliti na vašem blagom i radosnom svjedočanstvu bratstva, što ste u ovoj zemlji sjeme ljubavi i mira. To je izazov koji Evanđelje predaje svakoga dana našim kršćanskim zajednicama i svakomu od nas. A vama, svima vama koji ste došli na ovo slavlje iz četiriju zemalja Apostolskog vikarijata Sjeverne Arabije – Bahreina, Kuvajta, Katara i Saudijske Arabije – kao i ostalih zemalja Perzijskog zaljeva, kao i drugih teritorija, danas donosim ljubav i blizinu sveopće Crkve koja vas gleda i grli, voli vas i ohrabruje vas. Presveta Djevica, Majka od Arabije, neka vas prati na putu i sačuva uvijek u ljubavi prema svima – zaključio je papa Franjo.

PAPA BAHREIN

 

Fotogalerija

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Aktualno