Logopedija – jedno od najperspektivnijih zanimanja današnjice
"Kad ljudi završe studij, teško se odvaže otići iz Zagreba ili vratiti u svoja rodna mjesta."
Broj djece, koja danas trebaju logopeda, dvostruko je veći nego prije 20-ak godina. Ta potvrda stigla je iz Logopedsko-rehabilitacijskog centra "ABC" u Zagrebu, kamo najčešće pristižu djeca od 3 godine do 5 godina, jer to je, prema stručnjacima, dob u kojoj određene teškoće postaju vidljive. Primjerice, to su teškoće u uspostavljanju i održavanju komunikacije. Tu se ubrajaju poremećaj iz spektra autizma, jezične teškoće i poremećaj u artikulaciji glasova.
Gošća emisije "Izdvojeno" na temu logopedije bila je logopetkinja u Poliklinici "SUVAG", Nikolina Gelo.
"Logoped je stručnjak koji se bavi prevencijom, dijagnostikom i terapijom komunikacijskih, jezičnih te govornih teškoća kod djece i odraslih osoba. Kad govorimo o komunikacijskim teškoćama, prvenstveno se misli na poremećaj socijalne komunikacije i spektra autizma. Što se jezičnih teškoća tiče, obuhvaća jezično razumijevanje i izražavanje. Primjerice, kad je dijete agramatično, koristi kratke rečenice u smislu da se riječi ne slažu u rodu, broju i padežu. Tu su još disleksija, disgrafija i diskalkulija, odnosno poremećaj čitanja, pisanja te matematičkih sposobnosti. Kad je riječ o govornim teškoćama, zapravo se radi o poremećajima tečnosti govora poput mucanja i brzopletosti. Tu još ima dječja govorna apraksija i govorna apraksija kod odraslih, poremećaj izgovora, oštećenje sluha, teškoće hranjenja i gutanja te rascjepi usne i nepca. Raspon izazova s kojima se logoped susreće širok je i raznolik", istaknula je Nikolina Gelo.
Osvrnula se na broj logopeda prema svojoj procjeni i uzroke povećane potrebe za takvom vrstom pomoći.
"Prema mojim saznanjima, u Hrvatskoj je jedan logoped na 7000 stanovnika, što je vrlo malo. Iako, upisna kvota na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu svake se godine sve više povećava. Veći je problem nedostatak radnih mjesta s obzirom na to da je najveći broj logopeda zaposlen u Zagrebu i ostalim velikim gradovima, a oni mali gradovi ih nemaju. Razlog tomu centralizacija je djelatnosti. Kad ljudi završe studij, teško se odvaže otići iz Zagreba ili vratiti u svoja rodna mjesta", zaključila je Gelo.