'Milenijci' iseljavaju iz Hrvatske zbog korupcije

Postajemo li 'starački dom Europe'? Pruža li Njemačka 'lažni sjaj' hrvatskim iseljenicima? Kakva je percepcija Hrvatske kod novih iseljenika? Što će o iseljenoj Hrvatskoj pokazati popis stanovništva? Kako je živjeti u iseljeništvu, a čeznuti za Hrvatskom? O tome govori doc. dr. sc. Tado Jurić s Odjela za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, jedan od autora knjige 'Gastarbeiters Millenials'. Knjiga je prvotno napisana na hrvatskom jeziku. 

– Knjigu sam objavio na engleskom jeziku jer sam prije tri godine knjigu i istraživanje objavio na hrvatskom jeziku pod nazivom: 'Gubimo li Hrvatsku?' Nakon knjige vidjeli smo da je bio čitav niz deklaracija, medijskih istupa i raznih pokušaja da apeliramo da se demografska znanost uvaži. Međutim, nije urodilo plodom. Dio je problema i sama Europska unija koja igra licemjernu igru. Onda smo odlučili napisati na engleskom da na neki način pošaljemo poruku da smo još uvijek tu, da ne mislimo da je sloboda kretanja jedina sloboda, nego da je i ostati na svome. Smatrali smo da će engleski jezik biti jedna ulaznica za širu populaciju. Napominjem, napisali smo i na hrvatskom jeziku, gdje smo jasno dokazali da je korupcija glavni razlog iseljavanja – kazao je profesor Jurić.

Jedna od tema koja je tumačena u knjizi jest i pitanje tko su gastarbajterski milenijci.

– 'Gastarbajteri milenijci' jest pokušaj da se dade naziv recentnim iseljenicima. Zašto 'milenijci'? Znamo da najviše odlaze osobe u starosnoj dobi između 20 i 35 godina. Ta su generacija upravo milenijci. To su osobe rođene od 1981. do 1999. godine. 'Gastarbajter' kao pojam odnosi se na 60-te i 70-te. Zato treba jasno razlikovati ta dva pojma. Budući da su naši iseljenici samo statistika, nitko im nije dao ni naziv. Zato smo mi pokušali dati neutralan naziv ili izraz. Znamo da je jedan iseljeni tragedija. 370 000 ljudi samo su statistika za koju nemamo ni ime. Po tome vidimo koliko je našim političarima u Hrvatskoj stalo do njih. 

– Iseljenih je milenijaca od 2013. godine do 2021. godine 370 000. Od toga je u Njemačku iselilo 310 000, 20 000 u Austriju, 20 000 u Irsku. Istovremeno, DZZS govori da su brojke znatno niže; oko 200 000. Napominjem da taj problem nastaje iz dvaju razloga. Prvi je razlog taj što ni jedna država ne koristi MUP za svoje državne statistike. Države Europske unije imaju državni registar stanovništva i nešto što se naziva 'mikrocenzus'; izaberu jedan postotak populacije koju prate cijelu godinu i na temelju toga donose projekcije. Ovaj način na koji smo mi popisali stanovništvo ne će donijeti nikakve ozbiljne uvide. Zašto imamo različito tumačenje brojki? To je zato što se u Hrvatskoj broji samo osoba koja je otišla na MUP i odjavila se. A znamo da su njemački podatci dokazali da se 60 % iseljenih ne odjavi. Zašto se ljudi ne odjavljuju? Ne zato što su zli i zato što žele nekog prevariti, već zbog toga što je pravilo takvo da, ako se odjavite, imate viši porez. Drugi je razlog što se ljudi plaše da će im netko ukinuti ili oteti nekretninu. Jedan je od razloga i što u Irskoj koriste zdravstveno iz Hrvatske. Tako da postoji niz razloga zbog kojih se ljudi ne odjavljuju. Činjenica je da ne raspolažemo s realnim brojkama. Njemačka kaže 310 000 doseljenika. Kad dođete tamo, morate se prijaviti. Ako odlazite iz Hrvatske, ništa vam ne znači ako se odjavite ili ne. Jer ne postoje nikakve sankcije. Ali, ako tražite posao ili želite dijete upisati u vrtić, morate se prijaviti. Katoličke misije jasno pokazuju da su to Hrvati. Ovdje se u Hrvatskoj isključivo govori o znanosti o iseljavanju hrvatskih građana. Mi kažemo da Hrvati iseljavaju jer smo prvenstveno nacionalna država. Sve dok smo nacionalna država, imamo pravo pitati se što je s hrvatskim narodom. Ustav je taj koji kaže da smo država hrvatskog naroda i nacionalnih manjina. Sve poštujemo, ali naglašavamo da je ovdje izričito iseljavanje Hrvata. Zašto je tomu tako? Zato što Hrvate najviše boli kako je ispala Hrvatska. Koga će drugog boljeti nego jednog Hrvata? Hrvati su se borili za Hrvatsku kako se oni ne bi iseljavali. I svrha je države da omogući opstanak svojih građana na svom teritoriju. To je glavna svrha nacionalne države. Dok smo nacionalna država po Ustavu, imamo se pravo boriti za ono za što je ona namijenjena. To znači da iseljavanje ne može biti marginalna tema. Iseljavanje pokazuje da političke elite nisu ispunile ono za što smo ih izabrali, da su institucije slabe, da je korupcija dovela do iseljavanja i da ljudi ne odlaze samo zbog veće plaće – zaključio je profesor Jurić.