Nadbiskup Puljić: ''Zadaća je Crkve smirivati, pregovarati, tješiti i molitveno se zauzimati za zaustavljanje zla rata''

Nadbiskup Puljić komentirao je stanje u Ukrajini i u kontekstu mirnodopske teme susreta u Firenci, na kojem su se okupili biskupi i gradonačelnici sredozemnih gradova, a koji će u nedjelju 27. veljače zaključiti papa Franjo.

''Zaista nas je sve potresao napad na Ukrajinu, da smo odmah uputili apel i pismo dvojici biskupa u Ukrajini, koji predstavljaju rimokatolike i grkokatolike. To su dvije velike zajednice katolika u Ukrajini. Htjeli smo im pokazati da smo blizu njima, da s njima suosjećamo i da molimo za završetak tih strašnih, strašnih događaja u Ukrajini. Jedan od tih biskupa trebao je biti s nama na zasjedanju u Firenci. Ispričao se za nedolazak baš zbog toga što je bilo nesigurno'', rekao je mons. Puljić.

Nadbiskup je rekao da je 'bolno' doživjeti kako je opet narušen mir u Europi, nakon što u Europi desetljećima nije bilo rata. Podsjetio je na poslijeratni dogovor trojice katolika, od kojih je Robert Schumann i kandidat za oltar, da učine korake da se zemlje Europe približe. ''Pa su zajedno osnovali zajedništvo zemalja radi čelika, jer čelik je bio sredstvo razaranja. Stvorila se široka zajednica država u Europskoj uniji koja ima neke svoje dobre principe: zaštitu dostojanstva ljudi, zaštitu prava, pravnog sustava. I to je dosad funkcioniralo, jer rata nije bilo. Nikad Europa nije imala tako dugo razdoblje bez ratovanja'', rekao je mons. Puljić, istaknuvši da smo ''mi u Hrvatskoj bili prvi koji smo osjetili rat'' u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

''Tada sam se pitao, pa gdje su ti zauzeti ljudi, moćnici, da zaustave ruku koja ubija, kako je Ivan Pavao II. govorio. Ljutio sam se. U jednom razgovoru sam rekao: 'Ako ova naša žrtva bude kao žrtva da bi se druge poštedjelo od toga, neka Bog prihvati našu žrtvu, a druge nagradi mirom.' No, opet je buknuo rat, bojim se njegovih većih razmjera. Zato smo se odmah s ovog susreta u Firenci javili braći biskupima i javnosti i sve pozvali na molitvu i post. Odazvat ćemo se Papinu pozivu da nam ova Pepelnica bude obilježena molitvom i pokorom za mir'', rekao je mons. Puljić.

Drugog dana svoga susreta, 24. veljače, biskupi su imali molitveni dio na nakanu mira u Ukrajini i Europi te su u crkvi Santa Maria Novella, gdje se održava susret, molili u tišini i sabranosti.

''Kad je rat, treba djelovati na nekoliko frontova. Pregovarati, moliti kao što je Ivan Pavao II. neumorno molio. U našem slučaju u Domovinskom ratu, zaista, da nije bilo njega, Bog zna koliko bi ljudi bili pasivni, a na kraju se ipak pokrenula neka strategija, pa je došlo i do prekida rata'', rekao je mons. Puljić. Izrazio je nadu da ljudi u Ukrajini ''neće biti napušteni kao što smo mi u Hrvatskoj bili. Kod nas je u ratu bila i napuštenost i zabrana nabave oružja. A kako se braniti bez oružja? Tada je Europa donijela zabranu i prodavanja oružja, oni su rekli, 'zaraćenim stranama'. A znalo se tko je bio naoružan, a tko nije imao ništa'', rekao je mons. Puljić.

''Naš čovjek koji je pretrpio sve nevolje, suosjeća s pogođenim Ukrajincima. Vjerujem da će ljudi moliti, poduzimati i da će političari činiti što se može s njihove strane. Sve me to podsjeća na naše stanje u Hrvatskoj. Nama je u ono vrijeme bila velika utjeha stav sv. Ivana Pavla II., koji je svaku prigodu koristio da se zaustavi rat. Molio je: 'Zaustavite rat, zaustavite ruku koja ubija'. Činjenica da je Ivan Pavao II. bio među prvima da prizna nezavisnost Hrvatske, znak je da se baš dobro umiješao u borbu za mir. Mislim da je to zadaća Crkve – smirivati, pregovarati, tješiti i molitveno se zauzimati za zaustavljanje toga zla'', poručio je nadbiskup Puljić.

Zadarski nadbiskup i osobno poznaje neke biskupe iz Ukrajine koji su dolazili na odmor u duhovni centar u Lovranu. Riječki nadbiskup Ivan Devčić vodio je hodočašće u njihovo nacionalno marijansko svetište u Ukrajini. Nadbiskup Svjatoslav Ševčuk, poglavar Ukrajinske grkokatoličke Crkve, pozvao je nadbiskupa Puljića prije dvije godine da predvodi to nacionalno hodočašće u svetište Blažene Djevice Marije u Ukrajini, ali zbog pandemije, mons. Puljić nije mogao poći. Nadbiskup ističe da je Ukrajincima značio dolazak biskupa iz Italije, Francuske, Njemačke i Hrvatske.

''Održavamo te veze i održavat ćemo i sada, pogotovo u ovoj nevolji. Mons. Gintaras Grušas, nadbiskup Vilniusa i predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE), rekao nam je kako najavljuju dolazak stotine i stotine izbjeglica u Litvu jer su neki Ukrajinci već radili u Litvi, pa ih rodbina zove da se sklone kod njih u zemlju. Tako i u Poljskoj. Razumljivo je da će se ljudi morati sklanjati, iz straha. Pokušat ćemo i u tom smislu pomoći'', rekao je mons. Puljić.

U nedjelju 27. veljače, zadnjeg dana susreta u Firenci, na kojem sudjeluje 60 biskupa, misno slavlje za sudionike predslavit će papa Franjo. Toga dana doći će u Firencu i 20 talijanskih biskupa.

U veljači 2020. god. bio je održan ovakav susret biskupa u Bariju, na kojem su bili biskupi iz više od 20 zemalja mediteranskog podneblja. U subotu 26. veljače biskupi će se susresti i s gradonačelnicima iz zemalja odakle su biskupi sudionici. Papa Franjo susrest će i gradonačelnike.

''Susret u Firenci korak je naprijed u odnosu na prvi takav susret u Bariju. Ne samo da biskupi razmišljaju o miru nego je želja da se sastanu i oni koji su u ime naroda izabrani, da razmišljaju što se može učiniti na području oko Sredozemnog mora'', rekao je mons. Puljić.

U tom kontekstu, podsjetio je na značaj angažiranog kršćanina Giorgia La Pire, koji je bio gradonačelnik Firence od 1951. do 1957. i od 1961. do 1965. godine. La Piru je papa Franjo proglasio 2018. slugom Božjim i nazvao ga ''suvremenim prorokom nade u službi općeg dobra''.

''Kad je bio Hladni rat, La Pira je u ono vrijeme 1950-ih godina u Europi i svijetu činio sve da okupi ljude u Firenci ili da sam ide na mjesta gdje je ugrožena sloboda. Išao je u Egipat, Svetu Zemlju, Jeruzalem, Moskvu, Peking, na sve krajeve svijeta, da potakne ljude na mir. Bio je baš Božji čovjek, sav je bio zauzet za mir, a osobito je bio zauzet za mir u Sredozemlju. Za njega je Sredozemlje bilo 'sveta zemlja', tu se i Bog rodio. To je kraj gdje žive kršćani, Židovi i muslimani, to su jednobožanske religije, svi se pozivaju na Božju objavu. La Pira je Sredozemlje gledao kao Tiberijadsko jezero oko kojega je Isus činio najviše čudesa i oko kojega je Isus započeo svoju misiju. Stoga je u zauzimanju za mir La Pira u Firenci okupljao predstavnike kulture, javnog života, gradonačelnike. Tako je i ovaj sadašnji susret s gradonačelnicima u Firenci u duhu toga La Pirina sna da svi zajedno učinimo nešto za mir u Europi i u Sredozemlju'', rekao je predsjednik HBK-a, nadbiskup Želimir Puljić.