'Napisati ep znači da je jedan narodni jezik jednako tako sposoban da iznese najzahtjevnije književne sadržaje'

Povodom 500. obljetnice tiskanja prvog izdanja 'Judite' Marka Marulića, u emisiji 'Izdvojeno' govorilo se o tom prvom umjetničkom epu hrvatske književnosti ispjevanom na hrvatskom jeziku, kao i o njezinu autoru Marku Maruliću, ocu hrvatske književnosti.

Gošća emisije bila je profesorica s Katedre za stariju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Dolores Grmača. 

– Marulićev opus u većini je nastao na latinskom jeziku te je kao humanist bio poznat po cijeloj Europi. Njegova je želja sigurno bila da svojom riječju čitatelje potakne na krjepostan život. Po spomenu njegova opusa važno je njegovo djelo 'Upućivanje u čestit život po primjeru svetaca'. Upravo je to zbirka priča po primjeru Starog i Novog zavjeta – upućivanje na krjeposti i vrline. Ovo je zaživjelo ne samo u tiskanju na latinskom jeziku već i na brojnim drugima jezicima. Latinski jezik bio je elitni jezik toga doba, njime su se odlikovale određene književne skupine – kazala je Grmača.

Istaknula je da su Marulićeva djela čitali i njegovi suvremenici, ali i razni teolozi, filozofi, svetci, vladari, a njegovo je stvaralaštvo tijekom stoljeća postalo dijelom kulturne baštine mnogih europskih zemalja.

– Njegov opus pisan našim hrvatskim jezikom daje važnost upravo 'Juditi' koju je napisao u svojoj zreloj dobi od 51 godinu. Prije Marulića nema elitne hrvatske književnosti. Tek dva desetljeća nakon što je napisana 'Judita', ona biva tiskana, te tada više ne postoji samo izdanje koje je pisano rukom – rekla je.

Naglasila je da upravo to djelo Maruliću pripisuje naslov oca hrvatske književnosti.

– To je prvi ep nacionalne književnosti na narodnom jeziku. Napisati ep znači da je jedan narodni jezik jednako tako sposoban da iznese najzahtjevnije književne sadržaje. Do tada ne postoje takva slična djela. Marulić je to prvi učinio, te je time zaslužio titulu oca hrvatske književnosti – rekla je.

Objasnila je da je posveta 'Judite' zanimljiva kao takva, jer posvećena je jednom splitskom kanoniku koji je ujedno bio i njegov krsni kum.

– Posveta je kao ovakva važna, jer u tom tekstu Marulić izlaže kako je svoj tekst zamislio, jer upravo je on biblijsku pozadinu pretočio u hrvatske stihove. On to čini po uzoru na antičke rimske pjesnike, zato što se događaji ne mogu samo ispripovijedati, već se čitateljima mora pružiti određeni estetski doživljaj. Pod time se misli i na čitatelje koji nisu imali umijeće čitanja, kao ni pisanja – nadodala je.

Nadovezala se govoreći da je autor izrazito humanistički usmjeren i potkovan, te je ovaj ep opremljen svim očekivanim elementima kao što su: invokacija, opisi, razvijene usporedbe iz pomorskog života, reference na antičku mitologiju.

– Marko Marulić priču o Juditi preuzima iz Starog zavjeta te dodaje razna tumačenja kršćanske moralnosti. Slijediti Juditin primjer autor naglašava upravo u tom moralnom smislu. Dakako da suvremenom čitatelju nije lako ući u originalnu verziju ljepote ovog slavnog djela, ali upravo dobra kritička izdanja uz izvorni jezik i rječnik omogućavaju jednostavnije snalaženje u svijetu starih tekstova – kazala je dr. sc. Dolores Grmača.