Održana 63. sjednica biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine

Na dan proslave 15. obljetnice uspostave Bjelovarsko-križevačke biskupije i ređenja njezina prvog biskupa, u četvrtak, 20. ožujka, u Ordinarijatu Bjelovarsko-križevačke biskupije u Bjelovaru, šezdeset i treći put zasjedali su biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine.

Sjednicom je predsjedao mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup i metropolit, a prisutni su bili: biskup domaćin mons. Vjekoslav Huzjak, mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Bože Radoš, biskup varaždinski, mons. Milan Stipić, vladika križevački te pomoćni zagrebački biskupi mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski. Na početku sjednice s biskupima je zajedništvo podijelio i kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup u miru.

U svome pozdravu biskup Huzjak osvrnuo se na uspostavu Bjelovarsko-križevačke biskupije i na njezin život tijekom petnaest proteklih godina. Sretan što dijeli svoju radost sa subraćom u biskupstvu, posebno je zahvalio na zauzetosti koju su glede uspostavljanja Biskupije učinili kardinal Bozanić, tada kao nadbiskup i metropolit, te nadbiskup Kutleša, koji je tada pomagao kao djelatnik Kongregacije. Biskup je istaknuo da petnaest godina u životu jedne biskupije nije puno, ali se u prvim godinama stvaraju podloge i usmjerenosti, gradeći svijest o biskupiji i učvršćujući njezinu prisutnost. U tome blagoslovljenom početku i nastavljanju života mjesne Crkve, važno mjesto ima zajedništvo i suradnja biskupā u Metropoliji.

Zahvaljujući Biskupu domaćinu na srdačnom prijemu, nadbiskup Kutleša, čestitajući dvostruku obljetnicu, također je naglasio ozračje zajedništva i bratske suradnje, okupljenost u odgovornosti za mjesne Crkve te brigu za dobro vjernika. Napomenuo je da je svaki jubilej prigoda za zahvalu Bogu na milostima, upućujući molitvu da Gospodin nastavi krijepiti biskupa Huzjaka u njegovoj službi, a vjernicima udijeli obilje blagoslova, vodeći ih putem vjere, nade i ljubavi.

Nadbiskup je uveo u zasjedanje ističući dvije glavne točke koje su se odnosile na rad međubiskupijskih crkvenih sudova i na oblike metropolijskog djelovanja u području socijalnog nauka Crkve. Zahvalio je preč. Josipu Šalkoviću i mons. Košiću za pripremanje izvješća i uvoda u raspravu, primijetivši da crkveni sudovi zauzimaju važno mjesto u životu Crkve, kao prostor očitovanja brige za istinu, pravdu i milosrđe te kao izraz skrbi za vjernike u složenim pravnim i pastoralnim okolnostima. 

Govoreći o socijalnom nauku Crkve u sadašnjosti, koja očituje mnogo društvenih, ekonomskih i moralnih pitanja, podsjetio je na poziv vjernicima da budu glas savjesti i neumorni zagovornici dostojanstva svake ljudske osobe, svjedoci istine Evanđelja i promicatelji pravednosti. Osvrnuvši se na nauk Crkve, duboko ukorijenjen u Svetome pismu, i na pojedine dokumente Učiteljstva, poput enciklike "Rerum novarum", naglasak je stavio na okosnice dviju novijih enciklika: "Caritas in veritate" (2009.) pape Benedikta XVI. i "Fratelli tutti" (2020.) pape Franje, odnosno na kontekst autentičnog ljudskog razvoja i na ljubav u istini koja je temelj pravednog društvenog poretka, kao i na bratstvo i socijalno prijateljstvo u svijetu mnoštva nepravdi, isključenosti i siromaštva. U svijesti da pastoralna skrb treba povezati sakramentalni život i zauzetost vjernika za pravednije društvo, život Crkvene pokrajine u tome mora odražavati proroštvo nade i zagovaranje kulture života.

U razmatranju prve teme, biskupima je pomoglo sažeto, ali ujedno i sadržajno bogato godišnje izvješće sudskog vikara, preč. Josipa Šalkovića, o Međubiskupijskom sudu prvog stupnja i o Međubiskupijskom prizivnom sudu za prošlu 2024. godinu. Razvidna je učinkovitost sudova, omogućena pohvalnom zauzetošću djelatnika i stručnih suradnika, nošena trajnom pastoralnom brigom koja uključuje: pružanje pravne pomoći, otvorenost vjernicima u njihovim potrebama i osobne susrete kojih je u protekloj godini bilo više od devet stotina, zatim razgovore, suradnju sa župnicima, aktualiziranje internetskih stranica sudova i drugo. Posebno je vrijedna besplatna pravna pomoć koju pruža Ured za davanje savjeta, istaknuto je na sjednici. Tako se, na temelju preporuke župnika, besplatno savjetuje vjernike u svrhu pokretanja i pripremanja parnica za proglašenje ništavosti ženidbe. Sudski vikar iznio je zahvalu za potporu moderatoru sudova i ostalim biskupima, a spomenuo je i poteškoće s kojima se oni suočavaju na sudovima i zbog kojih se, unatoč htijenju za što žurnijim rješavanjem, neki procesi oduže. Ipak, gledajući generalno, postupci se rješavaju unutar godine dana.

Prečasni Šalković biskupe je obavijestio da se, u suradnji s Hrvatskim kanonističkim društvom, organizira znanstveno-stručni studijski dan prigodom 25. obljetnice uspostave sudova. Njegovo je održavanje planirano za 9. svibnja 2025. u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu. Budući da se radi o susretu koji predviđa izravnije iznošenje iskustava i dinamičniju komunikaciju sudionika, s pravom se može nadati i plodovima koji mogu pridonijeti daljnjim poboljšanjima rada crkvenih sudova u okvirima koji su širi od Zagrebačke crkvene pokrajine.

Mons. Vlado Košić predstavio je podlogu za raspravu o potrebi i načinu zauzetosti u područjima u kojima je važan socijalni nauk Crkve, kratko se osvrnuvši najprije na povijest i svrhu Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, a zatim i na osobnu uključenost u tim poljima, da bi se u većemu dijelu izlaganja zadržao na svojim sadašnjim aktivnostima i nastojanjima u Sisačkoj biskupiji, što može poslužiti kao poticaj za snažniju prisutnost i u drugim mjesnim Crkvama, odnosno u cijeloj Metropoliji.

Biskupi su, itekako svjesni razgranatosti i ubrzanosti promjena u svim segmentima društva, kako u Hrvatskoj, tako i u Europi i svijetu, razmotrili pristupe koji bi u Metropoliji bili plodonosniji i pridonijeli većoj osjetljivosti, ali i djelotvornosti vjernika u društvenome životu. To se tiče i pitanja kako, ne zanemarujući postojeće prisutnosti, za budućnost organizirati žarišta i tijela metropolijskog djelovanja, o čemu će se odlučiti u idućem neposrednom razdoblju.

Nakon sjednice, biskupi Zagrebačke metropolije u zajedništvu s ostalim biskupima, klerom i okupljenim Božjim narodom, proslavili su euharistijsko slavlje u katedrali svete Terezije Avilske u Bjelovaru, koje je predslavio zagrebački nadbiskup i metropolit Dražen Kutleša.