Održani 'Dani mons. Bože Milanovića' u Pazinu i Kringi
Predavač je maestralnom virtuoznošću iznošenja faktografije i argumenata satkao izuzetno razumljiv povijesno-politički kontekst djelovanja mons. Bože Milanovića.
U subotu i nedjelju održani su, u Pazinu i u Kringi, 'Dani mons. Bože Milanovića', uz 130. obljetnicu rođenja i 40. obljetnicu smrti, javila je IKA.
U subotu je održano polaganje vijenaca na grob mons. Milanovića, na pazinskom groblju 'Moj mir', a kulminacija drugog dana bilo je predavanje o mons. Milanoviću, koje je izrekao prof. dr. sc. Ivan Milotić.
U nedjelju u Kringi, rodnom mjestu mons. Milanovića, program je započeo polaganjem vijenca, paljenjem svijeće te molitvom ispred njegove rodne kuće, a potom i ispred njegove biste u Parku mons. Bože Milanovića. Okupljeni su potom ušli u župnu crkvu, gdje je župnik, vlč. Stipan Bošnjak, uputio riječ pozdrava i dobrodošlice, te ukratko predstavio župe Kringa i Muntrilj, kojima upravlja, te župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Kringi.
Napomenuo je, između ostalog, kako je župa Kringa ove godine o župnom blagdanu Uznesenja Marijina dobila relikvije bl. Miroslava Bulešića, koje se čuvaju u niši lijevo od glavnog oltara. Uslijedilo je svečano misno slavlje koje je predslavio porečki i pulski biskup u miru, mons. Ivan Milovan, uz koncelebraciju preč. Željka Zeca; pavlina, o. Gaudencija Vita Spetića; te župnika, vlč. Bošnjaka. Misu je glazbeno popratio župni zbor koji je nastup završio svečanom pjesmom posvećenom svom mjestu, za koju je stihove napisala jedna mještanka, a uglazbio ju je prof. Branko Okmaca.
Nakon Mise župnik je ukratko predstavio predavača, a prof. Milotić izrekao je zatim izlaganje o temi 'Božo Milanović i Mirovna konferencija u Parizu 1946. godine'.
Predavač je maestralnom virtuoznošću iznošenja faktografije i argumenata satkao izuzetno razumljiv povijesno-politički kontekst djelovanja mons. Bože Milanovića, s posebnim naglaskom na povijesni trenutak kada je njegova pregovaračka spretnost, ali nadasve sposobnost prepoznavanja znakova vremena, dovela do povijesnog čina slijedom kojeg je Istra pripojena Matici zemlji.
Na početku izlaganja ukratko je prikazao povijesno-politički status Italije od njezina ujedinjena 1870., preko odnosa s Kraljevinom SHS i Rapalskih ugovora, do njezine kapitulacije 1943., te uloge u političkim odlukama razgraničenja nakon Drugog svjetskog rata.
Govoreći o Pazinskim odlukama od 13. rujna 1943., o sjedinjenju Istre s Hrvatskom, predavač je istaknuo kako je ta odluka, originalna, donesena i zapisana toga dana, jedina koja ima legitimitet, a ne ona preuređenog sadržaja koja je pročitana 24. rujna. Napomenuo je da su tome sastanku, 13. rujna, nazočila tri istarska svećenika: Josip Pavlišić, kasnije riječko-senjski nadbiskup, Zvonimir Brumnić, te Srećko Štifanić.
Predavač se osvrnuo na početak Milanovićeva dioništva u pitanjima razgraničenja, u srpnju 1945., i na osnivanje Zbora svećenika sv. Pavla za Istru u Pazinu. Poznato je da u vrijeme vladavine Kraljevine Italije na istočnoj jadranskoj obali nisu nikad pravilno provedeni, a ni objavljeni popisi stanovništva, a iz brzine kojom je mons. Milanović imao spremne podatke iz župnih knjiga kao dokaz nacionalnog sastava stanovništva Istre, razvidna je njegova dalekovidnost i spretnost u suradnji s istarskim svećenicima u prikupljanju potrebnih podataka za Mirovnu konferenciju u Parizu.
Dr. Milotić posebno se detaljno osvrnuo na susret predstavnika Zbora svećenika sv. Pavla za Istru sa 17 predstavnika međunarodne komisije, koji se održao 16. ožujka 1946. godine u Pazinskom sjemeništu, u trajanju od 22:45 do 02:00 sata. Tu su svećenici: Božo Milanović, Tomo Banko i Leopold Jurca kao predstavnici hrvatskog istarskog svećenstva, organiziranog u 'Zboru svećenika sv. Pavla za Istru', u kojemu je bilo razvidno većinsko hrvatsko stanovništvo, a ne, kako je tvrdila talijanska strana, većinsko talijansko.
– Zapadnom je svijetu tada bilo teško objasniti zašto katoličko stanovništvo Istre, sa svećenicima na čelu, želi pripojenje državi u kojoj će biti pod Staljinovom čizmom – napomenuo je predavač, te naglasio da je upravo Crkva tom prigodom dala legitimitet Pazinskim odlukama.
Spomenuo je pitanje Titove okupacije Trsta, te rasplet toga u korist Italije, istaknuvši jak utjecaj talijanskih iseljenika, napose u Sjedinjenim Američkim Državama. Kratko je istaknuo i odnos Milanovića s tadašnjim političarom Vladimirom Bakarićem, no, naglasivši ujedno i neoportunitetan slijed događaja, jake progone svećenstva neposredno nakon tako važe političke uloge klera u pripojenju Istre Hrvatskoj.
Na kraju se kratko osvrnuo i na Milanovićeve publikacije, te pohvalio projekt mr. vlč. Ilije Jakovljevića koji priprema i uređuje reizdanja Milanovićevih knjiga.
