Oprez pri spaljivanju biljnog otpada: sve više intervencija vatrogasaca

S dolaskom toplijih dana i početkom proljetnih radova u vrtovima i na poljima, sve je češća praksa spaljivanja biljnog otpada. Iako mnogima predstavlja brz način zbrinjavanja granja, suhe trave i drugog organskog materijala, vatrogasci upozoravaju kako upravo takve aktivnosti često dovode do požara na otvorenom prostoru.

Nekontrolirano spaljivanje, osobito u uvjetima vjetra ili bez stalnog nadzora, može se vrlo brzo pretvoriti u ozbiljnu opasnost. Dovoljna je mala nepažnja da se vatra proširi na okolno raslinje, šume ili stambene objekte, čime su ugroženi imovina, priroda i ljudski životi.

Podaci Državnog vatrogasnog operativnog centra 193 pokazuju da je ove godine zabilježen porast intervencija na požarima otvorenog prostora. U razdoblju od 1. siječnja do 10. ožujka 2026. godine vatrogasci su intervenirali 701 put, što je 161 intervenciju više nego u istom razdoblju prošle godine, kada ih je bilo 540. To predstavlja povećanje od gotovo 30 posto.

Unatoč većem broju intervencija, ukupna izgorjela površina manja je nego prošle godine. U prvih nešto više od dva mjeseca 2026. godine izgorjelo je 1189 hektara, dok je u istom razdoblju 2025. godine izgorjelo 1403 hektara, odnosno 214 hektara više. Takvi podatci mogu upućivati na bržu reakciju vatrogasaca, ranije otkrivanje požara i učinkovitije gašenje u početnoj fazi.

Vatrogasci pritom ističu kako je prevencija ključna. Građanima savjetuju da biljni otpad ne spaljuju, nego ga kompostiraju ili zbrinu na druge ekološki prihvatljive načine. Kompostiranje omogućuje pretvaranje organskog otpada u prirodno gnojivo koje se može koristiti u vrtovima i poljoprivredi, čime se istodobno smanjuje količina otpada i štedi novac.

Ako se građani ipak odluče na spaljivanje biljnog otpada, dužni su postupati u skladu s odlukama općina, gradova i županija koje propisuju razdoblja i uvjete pod kojima je takva praksa dopuštena. Spaljivanje bez pridržavanja propisa može imati ozbiljne posljedice, kako za sigurnost ljudi i imovine, tako i za okoliš.

Spaljivanje biljnog otpada smatra se zastarjelom i rizičnom praksom. Plamen se može vrlo brzo proširiti na šume, poljoprivredne površine ili kuće u blizini, dok dim koji nastaje prilikom spaljivanja može smanjiti vidljivost na prometnicama i ugroziti sigurnost u prometu. Osim toga, spaljivanje uzrokuje onečišćenje zraka te negativno utječe na tlo, vodu i životinjski svijet.

Za osobe koje izazovu požar predviđene su stroge kazne. Novčane kazne kreću se od 1.990 do 19.900 eura, uz mogućnost zatvorske kazne do 60 dana. U slučaju nehaja kazne se kreću od 260 do 1.990 eura, dok Kazneni zakon za dovođenje života ili imovine u opasnost uslijed požara predviđa kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina, odnosno do tri godine ako je riječ o nehaju.

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković upozorava kako je nekontrolirano spaljivanje korova čest uzrok šumskih požara. Zbog toga Hrvatska vatrogasna zajednica provodi EU projekt "Jačanje kapaciteta za protupožarnu zaštitu na brdsko-planinskim i potpomognutim područjima", kojim se nastoji povećati otpornost tih područja na požare, osigurati dodatna oprema i vozila te educirati građane o prevenciji. Projekt traje do 2027. godine i obuhvatit će vatrogasne postrojbe na najugroženijim područjima.

Vatrogasci na kraju apeliraju na građane da se ponašaju odgovorno i pridržavaju propisa. U slučaju da primijete požar, potrebno je odmah obavijestiti vatrogasce pozivom na broj 193 ili nazvati broj 112. Pravodobna reakcija i odgovorno ponašanje ključni su kako bi se spriječili požari koji svake godine uzrokuju veliku materijalnu štetu i ozbiljno ugrožavaju okoliš, poručuju iz Hrvatske vatrogasne zajednice.