Otvoren Četvrti hrvatski iseljenički kongres: 'Povratak – stvarnost ili utopija?'

U organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva, u četvrtak 5. listopada u središtu Matice hrvatske u Zagrebu otvoren je Četvrti hrvatski iseljenički kongres: 'Povratak – stvarnost ili utopija?', izvijestila je IKA.

Prvi, radni dio programa započeo je ceremonijom otvaranja tijekom koje su se  pozdravnim govorima prisutnima obratili ravnatelj Instituta društvenih znanosti 'Ivo Pilar', prof. dr. sc. Željko Holjevac; dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku, prof. dr. sc. Boris Crnković; rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Damir Boras; prorektor Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. sc. Vlado Majstorović; ravnatelj Ureda Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu, dr. sc. Tomislav Markić; državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, Željka Josić; zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Dario Magdić te predsjednik Programsko-organizacijskog odbora Četvrtog hrvatskog iseljeničkog kongresa, Marin Sopta.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku, prof. dr. sc. Boris Crnković, putem videojavljanja zahvalio je na kontinuitetu održavanja Kongresa unatoč situaciji u Hrvatskoj i svijetu. Istaknuo je da je tema povratka iseljenika sve manje prisutna u medijima te ju je zato važno promicati na ovakve načine. Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, Mijo Marić, rekao je kako danas imamo znatno veću mogućnost uzajamnog odnosa s hrvatskim iseljeništvom. U tom je kontekstu naglasio da se snage prvenstveno moraju ulagati u komunikaciju i dijalog kako bismo mogli promišljati o povratku.

Ravnatelj Ureda Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu, dr. sc. Tomislav Markić, istaknuo je da je tema ovogodišnjega Kongresa posebno izazovna.

– Tema ovogodišnjega Kongresa posebno je izazovna jer govori o našem snu, o povratku ako ne onih koji su iselili iz naše Domovine, onda o dolasku i useljavanju njihovih potomaka, o ponovnom sabiranju onih koji su, biblijskim rječnikom, tijekom povijesti bili raspršeni – rekao je dr. Markić.

Pojašnjavajući pojam dijaspore u Svetom pismu, nadodao je da dijaspora nije samo raspršenost i udaljenost od središta.

– Dijaspora je jedna providnost koja omogućuje nove stvarnosti i nove iskorake, možda u ovom trenutku nepojmljive i nezamislive, o kojima se ne usuđujemo ni sanjati, koji se iz ove perspektive čine čistom utopijom. Na razumu konstituirana zajednica u svom životu promiče opće dobro, a u opće dobro našega hrvatskog naroda svakako spada i pripada povezanost naše domovine Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, gdje su Hrvati također konstitutivan narod, sa svojim iseljeništvom, sa svojom dijasporom – zaključio je dr. Markić.

Prorektor Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. sc. Vlado Majstorović, rekao je da živimo u vremenu brojnih kriza i izazova, istaknuvši demografsku krizu te da je upravo zbog toga organizacija ovakvih susreta, osobito u vremenu krize u kojoj se nalazimo, važna. Istaknuo je da treba vjerovati da postoje mjere koje mogu smanjiti negativne demografske trendove.

Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, Željka Josić, istaknula je da je njihov Ured otvoren prema svim dionicima društva kako bi oblikovanjem politika stvorili pozitivno ozračje za povratak mladih ljudi koji mogu doprinijeti društvu. Zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Dario Magdić, rekao je kako je jedan od strateških ciljeva njihova Ureda poticanje povratka hrvatskih iseljenika te da su ponosni pokrovitelji svih skupova Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva. Rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Damir Boras, putem videojavljanja poručio je da je tema Kongresa znakovita te je naglasio da je Sveučilište u Zagrebu odredilo upisna mjesta za studente prve, druge i treće generacije iseljenika kako bi se na taj način mladima omogućio povratak.

Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora Četvrtog hrvatskog iseljeničkog kongresa, Marin Sopta, pojasnio je koji su ciljevi Kongresa. 'Tijekom ova dva dana, kao i prethodnim trima kongresima, koji su se održali 2014. u Zagrebu, zatim 2016. u Šibeniku i 2018. u Osijeku, predavanjima znanstvenika, poslovnih ljudi, svećenika i drugih želimo potaknuti temu povratka. To je aktualna tema o kojoj trebamo voditi računa', naglasio je Sopta.

Iako smatra da masovni povratak Hrvata nije moguć, Sopta vjeruje da je povratak nekih ipak moguć, no da su potrebne određene predradnje. Istaknuo je da se hrvatski politički vrh mora jasno opredijeliti jesu li za povratak iseljenika ili ne. Pojasnio je da se mora razviti moderna strategija koja će biti usmjerena na povratak iseljenika. U hrvatskom iseljeništvu nastala je apatija, naglasio je te rekao kako se mora istražiti zašto je do nje došlo i što se može učiniti. 'Moramo razviti kulturu povratka jer kulturnim identitetom možemo privući velik broj Hrvata u Hrvatsku', nadodao je Sopta.

Zbog pandemijom uvjetovanih okolnosti, Kongres će se održati u dva dijela. Prvi, radni dio programa, koji se sastoji od izlaganja i rasprava održat će se 5. i 6. studenoga, dok će se drugi dio s tradicionalnim kulturno-umjetničkim programom, svečanom večerom i prigodnim izlaganjima održati u proljeće 2021., kada se steknu organizacijski uvjeti.