Otvoren Deseti tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska

Deseti tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska (u nastavku: SSMH) Vrijednosti u vremenu promjena otvoren je okruglim stolom pod nazivom Kultura otkazivanja u ponedjeljak 7. studenoga 2022. godine s početkom u 19 sati na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti, Jordanovac 110.

Okrugli stol i 10. tjedan SSMH-a uvodnom je riječju otvorila predsjednica Matija Boras. Predsjednica je pozdravila predavače i sve prisutne te zahvalila na dolasku. Naglasila je kako svako doba sa sobom nosi promjene, a kako bismo kao društvo savladali sve izazove s kojima se susrećemo, potrebno nam je kao nit vodilju imati vrijednosti. Istaknula je kako je konferencija rezultat prepoznavanja različitih važnih tema koje su obilježile 2022. godinu kao što su: kultura otkazivanja, sport i Hrvati, pravo na dijete ili prava djeteta te energetski izazovi današnjice.

Okrugli stol Kultura otkazivanja obilježila je rasprava o sljedećim pitanjima: što je to kultura otkazivanja i kako je postala popularna u današnje vrijeme? Kakva je trenutačna situacija s kulturom otkazivanja? Kako ona utječe na današnju mladež? Koje sve sfere društva zahvaća? Što je to politička korektnost i koje su njezine posljedice?

Na okruglom stolu govorili su: dr. sc. Dan Đaković, Davor Dijanović, mag. rel. int. et dip., Matija Štahan, mag. litt. comp., Stanko Stojić, mag. theol. Moderatorica je bila Katarina Jovanović.

Matija Štahan govorio je o pojmu kulture otkazivanja te ju je definirao kao suvremeni oblik isključivanja nepoćudnog mišljenja iz društva ili iz javne vidljivosti. Naveo je kako je specifičnost kulture otkazivanja spajanje arhaičnog, a to je isključivanje neistomišljenika, sa suvremenim, kao što je suvremena tehnologija i virtualna stvarnost. Podrijetlo je samog pojma narodno, odnosno nema jednog autora uz kojeg se veže, već je nastao u kontekstu društvenih mreža. Prema Štahanu, jedina sfera u društvu do koje kultura otkazivanja nije u potpunosti prodrla Katolička je crkva, te je zaključio kako je aspekt liberalizma stvorio spomenutu pojavu.

Dan Đaković istaknuo je kako povijesni korijeni kulture otkazivanja postoje otkad postoji i svijet, krenuvši od proroka u Starome zavjetu, pa sve do antičkih mislioca kao što je Sokrat, aludirajući na to kako su pojedinci opasni zbog onoga što govore. Naglasio je da kultura otkazivanja nije uvijek cenzura laži i da je potrebno paziti kako se služimo istinom. Naime, objasnio je da se istina mora iskazati u duhu istine. Osim duha istine, ukazao je i na krjepost zamjeranja, odnosno na prihvaćanje kritike, čemu bi u današnje vrijeme trebalo poučavati djecu. Zaključio je da je najbolji lijek za "govor mržnje" još govora, odnosno, govorom na govor.

Davor Dijanović osvrnuo se na kulturu otkazivanja u području društvenih mreža. Istaknuo je kako društvene mreže više nisu ono što su nekad bile, mjesto razonode, nego su se pretvorile u mjesto političkih prepiranja. Kao početak nadzora nad korištenjem internetom, naveo je Kinu koja je među prvima počela provoditi cenzuru. Dijanović je kazao kako je važna prisutnost na društvenim mrežama. Onaj koga nema, kao da ne postoji. Osvrnuo se i na ideju postojanja platformi za provjeru činjenica te je zaključio da se onemogućava različitost mišljenja. Istaknuo je kako društvene mreže imaju i svoje dobre strane kao što je brže i lakše snalaženje. Zaključio je kako je današnja kultura otkazivanja kultura uništavanja te predstavlja opasnost jer nije zdravo ozračje za mlade naraštaje.

Stanko Stojić istaknuo je kako se ne može govoriti o kulturi otkazivanja bez govora o političkoj korektnosti. Politička korektnost zamjena je za pristojnost, a trebala bi značiti političku ispravnost. Istaknuo je kako suosjećanje postaje važnije od istine.  Naglasio je kako se ne može otkazati osobu kao osobu, ali da se može otkazati pojam zle pojave. Stojić je ukazao na to kako se posljedice kulture otkazivanja vide u mnogim područjima: kulturi, književnosti, kinematografiji, glazbi, ali i medicini. Smatra da ozračje kulture otkazivanja stvara strah od pogrješke koji dovodi do autocenzure. Zaključio je kako ne postoji pozitivna strana kulture otkazivanja te da ljudi sebi ne bi smiju dopustiti ulogu žrtve i obespravljenog.

Prije okruglog stola uspješno je održana radionica ''Folklor: otkazana umjetnost'' na istoj lokaciji, Fakultet filozofije i religijskih znanosti, Jordanovac 110.

Ovom prilikom najavljujemo i okrugli stol Sport i Hrvati! koji će se održati danas, u utorak 8. studenoga, s početkom u 19 sati, na kojem će o infrastrukturi i stanju sporta u Hrvatskoj govoriti Barbara Matić, Danira Bilić, Igor Bišćan te Franjo Arapović. Okrugli stol održat će se na Kineziološkom fakultetu, Horvaćanski zavoj 15.