Započelo plenarno zasjedanje hrvatskih biskupa

Redovito 63. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije (HBK-a) pod predsjedanjem predsjednika HBK-a, zadarskog nadbiskupa, mons. Želimira Puljića, započelo je danas u sjedištu HBK-a na zagrebačkom Ksaveru, a središnja mu je tema sinodalni hod i globalna solidarnost.

Nakon zajedničke molitve na početku zasjedanja, članovima HBK-a i gostima zasjedanja, apostolskom nunciju, nadbiskupu Giorgiju Lingui, delegatu BK-a BiH, vrhbosanskom nadbiskupu Vinku Puljiću, i delegatu Međunarodne BK-a sv. Ćirila i Metoda, subotičkom biskupu Slavku Večerini, pozdravnu riječ uputio je predsjednik HBK-a, zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Poseban je pozdrav i čestitku uputio novoimenovanom srijemskom biskupu koadjutoru, mons. Fabijanu Svalini, dosadašnjem ravnatelju Hrvatskoga Caritasa i Hrvatske katoličke mreže, zahvalivši mu na svemu što je u tim službama učinio.

Podsjetivši na pandemiju koronavirusa 'koji je bacio svijet na koljena' i razorne potrese u Zagrebu i na Banovini, istaknuo je da su 'pokrenuli djela solidarnosti i zajedništva', što podsjeća na 'iskustvo od prije trideset godina kad smo slogom i solidarnošću obranili ugroženu slobodu'. Mons. Puljić izrazio je nadu 'da ćemo istim duhom zajedništva i solidarnosti moći nadvladati i sve druge nevolje i izazove zdravlja i bolesti s kojima se susrećemo'.

Navevši razmišljanje praškog teologa i sociologa Tomaša Halíka (1948.) o 'bolesnome svijetu' te knjigu Amina Maaloufa: 'Brodolom civilizacija', pred čijom se opasnosti moguće oduprijeti samo 'globalnom solidarnošću' o kojoj govori i sanja papa Franjo, mons. Puljić napomenuo je kako bi najavljena 'sinoda o sinodalnosti' koja započinje od mjesnih Crkava, preko država i kontinenata, mogla probuditi želju krenuti u smjeru 'globalne solidarnosti'.

Pandemija i kriza svjetskih razmjera razotkrila je 'svemoćnoga čovjeka' u njegovoj sirovoj stvarnosti; potpuno razgoličen, slab i ranjiv, upozorio je nadbiskup Puljić te je izrazio nadu da će sada obratiti pažnju na ono bitno i osnovno, pa 'otkriti važnost odnosa s Bogom, te, svjestan svoje krhkosti, povjeriti se Njegovoj očinskoj milosti i providnosti'. Pritom je nadbiskup podsjetio na poruku koju su hrvatski biskupi polovicom siječnja uputili vjernicima i ljudima dobre volje: da 'sklapamo ruke na molitvu i nudimo Evanđelje kao orijentir u izgradnji ovozemaljskog doma, te Bogu zahvaljujemo što je po dobroti brojnih dobročinitelja očitovao svoja silna djela'.

Nadbiskup Puljić zatim je podsjetio kako je papa Franjo 9. listopada u Vatikanu naglasio potrebu sinodalnog puta kojim 'valja zajedno ići'. A najavljena Sinoda, objasnio je, 'nije ni parlament, ni centar za istraživanje, nego crkveni događaj gdje je Duh Sveti glavni protagonist', te je pojasnio tri 'nosiva stupa Sinodalnog hoda: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje', i tri opasnosti: 'formalizam' koji ističe oblik, formu, a ne sadržaj i dijalog s Božjim narodom; 'intelektualizam' koji bi htio Sinodu htio učiniti nekom vrstom studijskog skupa s apstraktnim govorom o problemima Crkve i nevoljama svijeta, što ju odvaja od Božjeg puka i konkretnoga života. Treća je opasnost 'napast nepokretljivosti', koju prati izraz: 'Tako se uvijek radilo'. Tom se metodom zapravo 'usvajaju stara rješenja za nove probleme', a to je Papa opisao kao 'otrov u životu Crkve'. Na početku Sinodalnoga puta Papa je sve pozvao da 'postanu stručnjaci u umijeću susreta', a to se 'ne postiže organizacijom, već odvajanjem vremena za susret s Gospodinom i jedni s drugima'.

Papa je poručio da 'nije potrebno stvarati drugu, već drukčiju Crkvu' – otvorenu novosti koju Duh Božji predlaže kako bi ju 'oslobodio od svih zatvaranja i prekinuo lance koji ju stežu i blokiraju', kako bi širila evanđeosku radost koja oslobađa. Mons. Puljić najavio je da će upravo o Sinodi i Sinodalnom hodu biti opširnije govora na ovom zasjedanju HBK-a.

Među ostalim temama zasjedanja, spomenuo je objavu 'ekumenskog vademecuma' za biskupe, o kojemu će govoriti predsjednik Vijeća za ekumenizam i međureligijski dijalog, požeški biskup Antun Škvorčević. Predsjednik Vijeća za život i obitelj HBK-a, riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić, govorit će o porukama i značenju apostolske pobudnice 'Amoris laetitia' o obitelji u Godini 'Amoris laetitia' koju je Papa proglasio 19. ožujka, i trajat će do 26. lipnja 2022. i 10. svjetskoga susreta obitelji u Rimu.

Biskupi će raspravljati i o Pravilniku HBK-a i nekim aktualnim pitanjima Hrvatskog Caritasa. Članovi HBK-a saslušat će izvještaje Predsjednika, Komisija, Vijeća i Odbora te raspraviti i o mandatima u tijelima HBK-a, rekao je nadbiskup Puljić, dodajući da će zasjedanje završiti 21. listopada. Podsjetio je i da sljedećega dana započinje 'Šesti hrvatski socijalni tjedan' o demografiji, iseljavanju i migraciji, izvijestila je IKA.