Počelo redovno 64. plenarno zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije
Pod predsjedanjem predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića, u ponedjeljak 17. listopada 2022., u sjedištu HBK-a u Zagrebu, počelo je redovno 65. plenarno zasjedanje Sabora HBK-a.
Na početku zasjedanja, nakon molitve Srednjeg časa, mons. Puljić uputio je okupljenim biskupima pozdravni govor.
Pozdravivši sve sudionike zasjedanja, posebice je pozdravio apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj, mons. Giorgia Linguu, i zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Josipa Bozanića. Poseban pozdrav uputio je i potpredsjedniku Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, mostarsko-duvanjskom biskupu i trebinjsko-mrkanskom apostolskom upravitelju Petru Paliću, te predstavniku Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, srijemskom biskupu koadjutoru Fabijanu Svalini. Također je pozdravio dvojicu prisutnih umirovljenih pastira, mons. Jurja Jezerinca i mons. Ivana Devčića.
Predsjednik HBK-a potom se osvrnuo na važna događanja posljednjih tjedana. Podsjetio je na održani Susret hrvatske katoličke mladeži u Bjelovaru, poziv predsjedništva CCEE-a na molitvu za mir u Ukrajini, proslave 25. obljetnica ustanovljenja triju biskupija – Varaždinske i Požeške te Vojnog ordinarijata u RH, 25. obljetnicu ustoličenja kardinala Bozanića za zagrebačkog nadbiskupa, 25. obljetnicu biskupskog ređenja mons. Antuna Škvorčevića, te umirovljenje mons. Devčića i preuzimanje upravljanja Riječkom nadbiskupijom mons. Mate Uzinića.
Mons. Puljić napose se spomenuo i 60. obljetnice početka Drugoga vatikanskog sabora. Istaknuo je da je ''u tom vremenu razdijeljene Europe i svijeta, zavodljivih i opasnih ideologija liberalizma i komunizma'' Sabor bio ''najvažniji događaj 20. stoljeća''.
Uz pokretača Sabora – sv. Ivana XXIII., istaknuo je ulogu dvojice svetih papa – Pavla VI. i Ivana Pavla II., ''koji su se svom dušom i srcem zauzimali oživotvoriti usvojene saborske smjernice. Obojica su neumorno i zauzeto isticali da upute koje je Sabor preporučio mogu pomoći u rješavanju brojnih pitanja i teškoća. Konstitucije, dekreti i izjave, naime, vrlo su aktualne i kadre nadahnjivati i usmjeravati hod vjernika i Crkve''. Dodao je da je stoga sv. Ivan Pavao II. ''poticajno napisao da 'osjeća da je nastupio čas da se upregnu sve crkvene snage u smjeru nove evangelizacije. Nitko od Kristovih vjernika, nijedna od crkvenih ustanova ne može izmaknuti toj najvišoj dužnosti: naviještati Krista svim narodima svijeta'''.
''Drugi vatikanski sabor opširno je progovorio i o potrebi biskupskih konferencija, njezinim ciljevima i zadatcima'', rekao je predsjednik HBK-a, osvrnuvši se na sinodalnost u Crkvi kroz djelovanje biskupske konferencije. Podsjetio je da je sv. Ivan Pavao II. rekao da su biskupske konferencije ''postale živa i djelotvorna stvarnost i najdraže sredstvo za razmjenu gledišta, savjetovanja i suradnje za opće dobro Crkve''.
''Kad se pogleda prošla tri desetljeća postojanja Hrvatske biskupske konferencije, posebice u izazovnim trenutcima promjene društvenog uređenja, višegodišnjeg rata i poraća, ne ćemo pretjerati ako kažemo da se gremij hrvatskih biskupa uspješno nosio sa zadatcima svoga vremena, kako na planu vjere, ćudoređa, odgoja i kulture, tako i na polju promicanja mira, pravde i solidarnosti te odnosa s civilnim vlastima i suradnje s drugim religijama'', ustvrdio je mons. Puljić, kojemu je istekao petogodišnji mandat na čelu HBK-a.
Na 65. zasjedanju hrvatski će biskupi stoga birati novog predsjednika. Osim toga, mons. Puljić najavio je da će biskupima biti predstavljena dva dokumenta: o liturgijskoj formaciji, ''Desiderio desideravi'', te o svjedočanstvu prikladnosti za vršenje crkvene službe. Također će biti govora o novom uređenju pravilnika o financijskom sustavu Crkve u Republici Hrvatskoj, s obzirom na ulazak u eurozonu. Na dnevnom redu će se, između ostalog, naći prijedlog za osnivanje Odbora HBK-a za obiteljska savjetovališta pri Vijeću HBK-a za život i obitelj, liturgijsko obilježavanje Bleiburške tragedije, Financijski proračun za 2023., izvješća pojedinih komisija, vijeća i odbora HBK-a te mandati u pojedinim vijećima i odborima HBK-a.
Uobičajena konferencija za tisak planirana je u srijedu 19. listopada u 12 sati.
Mons. Puljić najavio je i da će u ponedjeljak 17. listopada biti predstavljena njegova monografija ''Biskupska konferencija – Kolegijalnost i zajedništvo s općom i partikularnim Crkvama'', s početkom u 19 sati, u dvorani ''Vijenac'' Nadbiskupijskog pastoralnog instituta (Kaptol 29 A, Zagreb).