"Pod prijetnjom nuklearnoga oružja svi smo uvijek gubitnici!"

Treći svjetski rat

U govoru Diplomatskom zboru ovjerovljenom pri Svetoj Stolici, koji je kao uvijek primio radi čestitanja na početku godine, papa Franjo osvrnuo se na sukobe i napetosti koji su danas zabilježeni na pet kontinenata. Iz svega je proizišla slika ''Trećega svjetskog rata'', ali ne više u dijelovima, nego globalnoga, u kojemu se – kako je rekao – sukobi izravno odnose na samo neka područja planeta, ali zapravo uključuju sve.

Nuklearna prijetnja i rat u Ukrajini

Sveti Otac potom je spomenuo encikliku Pacem in terris, koja navršava 60 godina, a koju je Ivan XXIII. napisao dok je vladala opasnost od nuklearnoga rata zbog Kubanske raketne krize. Čovječanstvo je bilo korak od vlastitoga uništenja, koje bi se dogodilo da se nije uspjelo postići da prevlada dijalog, rekao je Papa. ''Nažalost, i danas se potiče nuklearna prijetnja, bacajući svijet u strah i tjeskobu'', dodao je. Ponovno je stoga kazao da je posjedovanje atomskoga oružja nemoralno, jer, kako je istaknuo papa Ivan XXIII., nije isključeno da neki nepredvidivi i nekontrolirani čin izazove iskru koja bi pokrenula ratni aparat.

''Pod prijetnjom nuklearnoga oružja svi smo uvijek gubitnici!'' naglasio je Sveti Otac.

S tog stajališta, očitovao je posebnu zabrinutost zbog zastoja u pregovorima o Iranskom nuklearnom sporazumu te izrazio nadu u trenutačno rješenje za sigurniju budućnost.

Govoreći potom o Ukrajini, Papa je osudio napade na civilne infrastrukture, zbog kojih ljudi gube život, i to ne samo zbog bombi i nasilja nego i zbog gladi i hladnoće.

''Ne mogu danas ne uputiti ponovno apel za trenutačni prekid tog besmislenog sukoba, čije posljedice pogađaju čitave regije, čak i izvan Europe, zbog utjecaja koji ima na energetskom području i na području proizvodnje hrane, posebno u Africi i na Bliskom istoku'', kazao je.

Ukinuti smrtnu kaznu

Papa nije zaboravio ni druga poprišta napetosti. Među njima je prije svega spomenuo Iran, u kojemu se i dalje primjenjuje smrtna kazna, i to nakon prosvjeda koji pozivaju na veće dostojanstvo ženā.

''Smrtna se kazna ne može iskorištavati za navodnu državnu pravednost, jer ona nije sredstvo odvraćanja, a i ne ostvaruje pravdu za žrtve, nego samo potiče žeđ za osvetom. Stoga apeliram da se smrtna kazna, koja je uvijek nedopustiva jer ugrožava nepovredivost i dostojanstvo osobe, ukine u zakonodavstvu svih država svijeta. Ne smijemo zaboraviti da se sve do posljednjega trenutka čovjek može obratiti i promijeniti'', rekao je.

NE pobačaju, DA životu!

''Mir zahtijeva također zaštitu života, tog dobra koje je ugroženo, prečesto čak i u majčinoj utrobi, ističući navodno pravo na pobačaj'', rekao je papa Franjo. Istaknuo je da nitko ne može polagati pravo na život drugog bića, posebno ako je ono bespomoćno te tako lišeno svake mogućnosti obrane. Stoga je potaknuo sve ljude da se zauzmu u zaštiti prava najslabijih te da se iskorijeni kultura odbacivanja, koja pogađa i bolesne, invalide i starije osobe.

U temelju je toga, prema Papinim riječima, 'strah' od života, isti onaj koji potiče strah u zasnivanju obitelji i rađanju djece. Strahovi pronalaze uporište u neznanju i predrasudama da bi se lako pretvorili u sukobe.

Potaknuo je i na opće priznavanje vjerske slobode, jer – kako je rekao – zabrinjavajuće je da postoje ljudi koje se progoni samo zato što javno ispovijedaju svoju vjeru. To se događa i u zemljama u kojima kršćani nisu manjina.

Vjerska sloboda

''Vjerska sloboda, koja se ne može svesti samo na slobodu bogoslužja, jedan je od minimalnih rekvizita potrebnih za dostojanstven život, a vlade su dužne štititi ju te jamčiti svakoj osobi, u skladu s općim dobrom, mogućnost djelovanja u skladu s vlastitom savješću također na području javnoga života i u obavljanju vlastite profesije'', istaknuo je.

''Vjera je, naime, prava prilika za dijalog i susret među različitim narodima i kulturama'', rekao je podsjećajući na Dokument o ljudskom bratstvu potpisan 2019. godine u Abu Dhabiju.

Vratiti dostojanstvo radu te se zauzeti za zajednički dom

Papa Franjo zatražio je i da se vrati dostojanstvo poduzećima i radu, suzbijajući svaki oblik izrabljivanja zbog kojega se na kraju prema radnicima odnosi kao prema robi, te da se svi više zauzmu za zajednički dom, s obzirom na učinke klimatskih promjena koje uzrokuju uništavanje, kao što se dogodilo u Pakistanu.