Podignute obnovljene kupole na tornjeve bazilike Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj
Nakon što je bazilika teško oštećena u zagrebačkom potresu, kupole su skinute i započela je njihova obnova koja je trajala dvije godine i četiri mjeseca.
Blagoslovnu molitvu predvodio je pater Sebastian Šujević, provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove, koji je nakon molitve naglasio da je ovo radostan dan za cijelu župnu zajednicu.
''Danas smo posebno radnosni jer je do kraja došla faza obnove kupola i vraćanje na tornjeve koji su, čak izdaleka, vidljivi znak da je na ovom mjestu doista hram Božji prisutan. Današnji događaj nam je vrlo važan jer nam obnavlja nadu i vjeru da je Gospodin s nama, da obnavlja ovu našu baziliku. Ovo je veliki zahvat koji je u tijeku i on nam vraća nadu i radost te je podsjetnik na mnoge milosti, ljude koji ovamo dolaze i susreću Gospodina i mire se s Njime, iscjeljuju. Možemo reći da danas vrlo intenzivno doživljavamo ovaj događaj'', rekao je p. Šujević.
Pater Damir Kočiš, rektor bazilike i voditelj obnove, rekao je kako današnji dan pokazuje da se konstrukcijska obnova nastavlja.
''U planu nam je da tijekom sljedeće godine osposobimo baziliku, da ju dovedemo u funkciju kako bismo mogli pustiti vjernike unutra, ali i održavati liturgijska slavlja te koncerte. Znamo da je bazilika jedna od svakako najakustičnijih sakralnih objekata u Zagrebu, pa smo se trudili, kada smo obnavljali svod, da sačuvamo tu akustiku'', rekao je p. Kočiš.
Prostor ove bazilike po mnogo čemu je simbol zagrebačkog potresa, a današnji dan pun je simbolika i emocija, rekla je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
''S jedne strane, svi smo pratili dramatičnu scenu urušavanja svoda, a kasnije i njegovu demontažu. Ipak, moramo se prisjetiti da je uz ovu baziliku vezan život i, na žalost, tragična pogibija Anamarije Carević, naše mlade sugrađanke, koja je izgubila život na dan potresa i čiju uspomenu zapravo ovaj prostor čuva kroz zakladu koja je nosi njezino ime'', rekla je Obuljen Koržinek.
Radivoje Jovičić, viši konzervator-restaurator za kulturnu baštinu, rekao je da je izrada bakrenih kupola trajala neočekivano dugo jer moderni bakar ne podnosi lako vremenske uvjete kao što je to bilo nekoć u tradicionalnom pa je često bakar pucao. Uz mnoge napore ipak su pronašli rješenje. Dvije kupole bilo je zahtjevno i izazovno obnoviti. Na sebi imaju ukupno 480 detalja, odnosno ukrasa koji su se iskucavali.