Položaj hrvatskog jezika u javnom prostoru
'Jezik je vještina, a osim teorije, ima i praksu. Stoga se u jeziku uvijek možemo usavršavati, bez obzira na dob.'
Emisiju 'Izdvojeno' posvetili smo hrvatskom jeziku i s našim smo gostima razgovarali o njegovu položaju, jezičnoj kulturi, ali i nekulturi u javnom prostoru, o tome je li hrvatski jezik odgovarajuće vrednovan u školskim kurikulumima, te kakav je jezik visoke politike. Jedno od pitanja bilo je i kako se obraniti od navale tuđica koje u naš jezik sve više prodiru. Gosti emisije bili su: izv. prof. dr. sc. Marko Alerić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Marina Čubrić, profesorica hrvatskog jezika u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji.
Prof. Alerić istaknuo je važnost pozitivnog stava prema jeziku kako bi se njime ovladalo. Učenje jezika usporedio je sa sportašima koji redovito treniraju kako bi svakim danom bili sve bolji. Ipak, za razliku od sportaša koji s vremenom gube na tjelesnoj snazi, učenje i vježbanje jezika nema rok trajanja.
– Jezik je vještina, a osim teorije ima i praksu. Stoga se u jeziku uvijek možemo usavršavati, bez obzira na dob – kazao je prof. Alerić dodajući kako se jezik uči cijeloga života.
Govoreći o hrvatskom standardnom jeziku, prof. Alerić rekao je kako moramo imati jedan standardni jezik kojim ćemo svi govoriti i koji ćemo razumjeti. Na taj način moći ćemo bolje i jasnije komunicirati s drugima. Naš je Pravopis (2013.) neautorski i besplatno se može pogledati na internetskim stranicama, što je jedno bogatstvo koje uvijek možemo koristiti. Također, hrvatski pravopis jednostavan je u usporedbi s nekim drugim pravopisima, primjerice engleskim.
– Ponekad stranci bolje nauče hrvatski jezik i gramatiku hrvatskog jezika od nas samih, a to se događa i u drugim jezicima – kazao je prof. Alerić osvrnuvši se na učenje stranih jezika.
U emisiju se telefonski uključila Marina Čubrić, profesorica hrvatskog jezika u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji. Tijekom razgovora osvrnula se na motivaciju učenika i na to kako stojimo sa znanjem hrvatskog jezika među učenicima.
– Motivacija bi morala biti ključna. Što se tiče prvih razreda, ona uključuje voljni element i intelektualnu radoznalost, odnosno želju da se jezik svlada. Tu bi radoznalost trebalo poticati već od prvog razreda škole – kazala je Marina Čubrić.
Istaknula je problem nerazumijevanja pojedinih riječi kod učenika te problem izražavanja. Učenici danas nemaju kvalitetan rječnik i podosta se loše pismeno izražavaju. Dodala je i kako se možda dio tih problema krije u tome što djeca danas mnogo toga, pa tako i svoj jezik i pravopis, uče putem društvenih mreža.
