Proslavljena 100. obljetnica rođenja za nebo biskupa Antuna Mahnića, na otoku Krku

Na početku svetog misnog slavlja, skromnog izvana, a svečanog iznutra, istaknuo je u pozdravnoj riječi mons. Petanjak, obrativši se prisutnima i svima koji su prijenos slavlja pratili na stranicama Krčke biskupije i Laudato TV-u. Rekao je da obilježavanje Mahnićeve jubilejske godine, otvorene prije godine dana, pod geslom 'Više svjetla', povodom 100. obljetnice rođenja za nebo sluge Božjega, nije proteklo kako je bilo planirano jer se zbog epidemije COVID-19 mnogo toga održalo u drukčijem obliku ili se uopće nije održalo, izvijestila je IKA.

Dodao je da se u tomu pokazalo da je čovjek 'prah i pepeo, bez obzira na to što mislio o sebi samome'. Istaknuo je i da se biskup Mahnić uvjerio kako čovjek snuje, a Bog određuje.

– Unatoč tomu, sve što je biskup Mahnić bio i sve što je činio i učinio bilo je vođeno dubokom vjerom koja je proizlazila iz njegova izvrsnog poznavanja Svetog pisma i žarke želje da nasljeduje Isusa Krista – rekao je biskup Petanjak.

Mons. Lingua u homiliji se najprije osvrnuo na lik sv. Ivana Krstitelja, o kojemu govori Evanđelje dana. Istaknuo je da je izabrao neobično mjesto za propovijedanje pošto je ustvrdio da je on 'glas koji viče u pustinji'.

– Zaista čudno! Želi da se svi obrate, da se vrate na pravi put i odlazi propovijedati u pustinju, gdje nema nikoga! Ipak, ljudi ga slijede i dolaze ga slušati, znatiželjni i privučeni možda više onim što čini nego onim što propovijeda – rekao je mons. Lingua.

– Danas bismo ga nazvali čudakom, fundamentalistom, u najboljem slučaju radikalnim i beskompromisnim prorokom. Shvatio je da je u usporedbi s Mesijinim dolaskom sve ostalo manje važno, bezvrijedno. Jedino je važno činiti pokoru, odričući se udobnosti svijeta, mondenosti, rekao bi papa Franjo – dodao je mons. Lingua.

– Primjer Ivanova života, toliko strogog, toliko radikalno zahtjevnog, kojim je privlačio ljude, bio je u isto vrijeme jamstvo vjerodostojnosti. I danas ljudi očekuju od onih koji naviještaju dolazak Mesije da budu svjedoci svjetla. Njihova riječ postaje vjerodostojna kad je popraćena čestitim, strogim i nadasve dosljednim životom. Najveće razočaranje za one koji slušaju propovjednika koji poziva na obraćenje – jučer kao i danas – jest kad otkriju njegovu nedosljednost, njegov dvostruki život – upozorio je nuncij.

Potom se osvrnuo i na slugu Božjega Antuna Mahnića, opisavši ga kao pastira s mirisom ovaca.

– Izgarao je od želje da naviješta Krista zadivljujućim misionarskim žarom. Nije se ograničavao da samo oni koji idu u crkvu budu poučeni u vjeri, već je pokrenuo časopise, pisao knjige, organizirao događanja i susrete kako bi navijestio Mesiju, često svjestan da propovijeda u pustinji – rekao je.

– Biskup Mahnić nastojao je posvijestiti čitateljima svojih brojnih djela – ne samo na teološkom već i na filozofskom, estetskom polju, kao i na polju političkih znanosti – da su liberalne ideje, koje su prodirale u književnost, novine i filozofiju, anticipacija današnjeg relativizma i da ugrožavaju katoličanstvo i kršćansku kulturu hrvatskog naroda – podsjetio je nadbiskup.

Kao izaslanik predsjednika Hrvatske biskupske konferencije Želimira Puljića, mons. Hranić na kraju Mise izrazio je duhovno zajedništvo svih biskupa u nastojanju za što skoriju beatifikaciju biskupa Mahnića. Rekao je da su biskupi 2019. rado prihvatili da Hrvatska biskupska konferencija bude pokrovitelj obilježavanja 100. obljetnice rođenja za nebo sl. Božjega Antuna Mahnića, dodavši da tada nitko nije mogao slutiti u kakvim će se okolnostima ono održavati.

Na kraju misnog slavlja biskupi su na grobu sluge Božjega u prvostolnici izmolili molitvu za njegovo proglašenje blaženim.