Razaranje Jeruzalema
Na današnji dan 70. godine rimske legije razorile su Jeruzalem i zapalile Hram nakon opsade koja je trajala pet mjeseci
Za vrijeme vladanja rimskog cara Vespazijana, njegov sin i budući nasljednik na carskom prijestolju Tit Flavije bio je zapovjednik rimske vojske u Judeji. Cilj mu je bio ugušiti židovski ustanak, koji je započeo 66. godine. Započeo je opsadu Jeruzalema s četiri legije, od kojih je jedna bila stacionirana na Maslinskoj gori. Tit Flavije svojom je domišljatošću i lukavošću nastojao oslabiti zalihe hrane branitelja tako što je propuštao židovske hodočasnike u Jeruzalem, no nije im dopuštao izlazak iz grada.
Jeruzalem je branilo oko 60 000 zelota, koji su otprije željeli oslobođenje od rimske vlasti i uspostavljanje nacionalne države. Nakon mnogih neuspjelih pokušaja da prodru u grad, rimski su vojnici konačno uspjeli potajice prodrijeti u tvrđavu Antonija, odakle su mogli napasti područje jeruzalemskog Hrama. Tijekom borbi, Hram je zapaljen i uništen. Taj nesretni događaj Židovi i danas obilježavaju danom žalosti.
Naposljetku, rimska je vojska osvojila cijeli grad, a velik je broj ljudi ubijen i odveden u ropstvo. Manji broj branitelja uspio je pobjeći iz Jeruzalema sklonivši se u utvrdu Masadu. Rimljani će sljedeće tri godine pokušati zauzeti spomenutu utvrdu, a njezin pad 73. godine označit će i konačni slom snažnog židovskog otpora rimskoj vlasti. Preostali branitelji Masade su, nakon osvajanja utvrde, sami sebi oduzeli živote.
Na ove tužne događaje podsjeća nas Zid plača ili Zapadni zid, koji je preostali svjedok ovog krvavog sukoba i jedini ostatak nekadašnjeg velebnog jeruzalemskog hrama, koji je svojedobno sagradio izraelski kralj Salomon.
