Relikvijar za moći sv. Šarbela stigao u Križevce
U petak, 20. rujna 2024., drugog dana trodnevnice uoči dolaska moći sv. Šarbela u grkokatoličku katedralu u Križevcima, stigao je relikvijar koji je posebno izrađen za pohranu moći sv. Šarbela Makhloufa, maronitskog katoličkog svetca, koje će od nedjelje, 22. rujna, biti trajno izložene u križevačkoj katedrali i gdje će se vjernici i hodočasnici moći redovito pred njima moliti.
Zlatni umjetnički relikvijar je na narudžbu Molitvene zajednice sv. Šarbela iz Križevaca napravljen u specijaliziranoj radionici Tomislava Antića iz Kistanja. Relikvijar je u obliku svećeničke ruke koja blagoslivlja, onako kako je običaj u istočnim katoličkim Crkvama, tako što prsti tvore znamen križa. Djelić neraspadnutog tijela sv. Šarbela bit će postavljen u relikvijar u subotu te će prenoćiti u kapelici samostana sestara bazilijanki odakle će u svečanom ophodu biti prenesen u katedralu Presvete Trojice u nedjelju, 22. rujna, prije početka arhijerejska liturgije u 10 sati. Moći omiljenog maronitsko-katoličkog svetca iz Libanona, sv. Šarbela Makhloufa, na zamolbu križevačkog vladike Milana Stipića, križevačkoj katedrali je darovao Maronitski katolički patrijarhat Antiohije. Riječ je o relikviji prvoga reda, djeliću kostiju neraspadnutog svetčeva tijela koje se čuva i štuje u samostanu sv. Petra i Pavla u Annayi u Libanonu. Sveti Šarbel, krsnim imenom Petar Makhlouf, bio je svećenik, monah, pustinjak i mistik koji je živio u 19. stoljeću i koji je, uslijed mnogobrojnih čudesa koja su se na njegov zagovor događala, od pape Pavla VI. 1977. godine proglašen svetim. Štuje se posebno kao zaštitnik mira i obitelji. Maronitska katolička Crkva je jedna od 22 istočne katoličke Crkve kao i Križevačka grkokatolička eparhija, koja se služi siroantiohijskim obredom u bogoslužju i koja predstavlja najveću kršćansku i katoličku zajednicu u Libanonu.
