Okrugli stol ''Slobodna nedjelja i dostojanstveno radno vrijeme''

Okrugli stol na kojem je istaknuta antropološka i civilizacijska važnost usklađivanja poslovnog i privatnog vremena, organizirala je saborska zastupnica Marijana Petir te je bio posvećen raspravi o Izmjenama i dopunama Zakona o trgovini koja će se održati 8. ožujka u Hrvatskom saboru. Okrugli stol okupio je predstavnike nadležnih državnih tijela, donositelja odluka, sindikata, poslodavaca te stručne i zainteresirane javnosti. Uvodno je zastupnica Petir rekla kako je cilj ovog okruglog stola skrenuti pažnju na činjenicu da u Hrvatskoj trgovine prema Zakonu koji je sada na snazi mogu raditi svih 365 dana u godini, 24 sata na dan te da takvo stanje nije u skladu s međunarodnim propisima kao niti s ustavnim vrednotama koje radnicima garantiraju pravo na tjedni odmor i koje Hrvatsku definiraju kao socijalnu državu.

''U sektoru trgovine većinu zaposlenih čine žene koje rade neprekinuto i po nekoliko tjedana bez dana odmora za plaće koje su prema podatcima FINA-e manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske. Te su žene gurnute na marginu, od njih se traži da su stalno na raspolaganju i ne daje im se mogućnost izbora, a nemaju moć da se izbore za sebe, jer nemaju čak niti granski kolektivni ugovor koji bi ih štitio, a o kojem se pregovara punih 14 godina. U rijetkim slučajevima kada u zamjenu za rad nedjeljom žene zaposlene u trgovini dobiju neki drugi slobodni dan u tjednu, to ne može biti adekvatna zamjena jer drugi članovi obitelji taj dan nemaju slobodan'', rekla je Petir.

''Pitanje slobodne, neradne nedjelje je toliko životno važno da se mora regulirati na državnoj razini'', rekao je osnivač Hrvatskog saveza za slobodnu nedjelju, fra Bože Vuleta, dodavši kako o kvaliteti usklađenosti radnog i privatnog vremena uvelike ovisi funkcioniranje i kvaliteta svih ključnih čimbenika dobrobiti jednog društva.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović predstavio je prijedlog Izmjena i dopuna Zakona o trgovini kojim se predlaže da poslodavci mogu birati 16 nedjelja koje će biti radne, dok će ostale nedjelje biti neradne. 

''Pitanje osiguranja slobodne nedjelje za zaposlene u trgovini je civilizacijski doseg te čini pozitivni korak prema pronalaženju trajnog rješenja u regulaciji radnog vremena u djelatnosti trgovine, a kako bi se pronašao potreban balans za funkcioniranje, kako zaposlenika tako i poslodavaca'', rekao je ministar.

Vlasnik KTC-a Ivica Katavić prije tri godine uveo je slobodnu nedjelju u svojim trgovinama te je rekao kako nije otpustio zbog te odluke ni jednog radnika niti je zabilježio poslovni gubitak, nego baš suprotno; podizali su plaće nekoliko puta od tada, bilježe dobre financijske rezultate kao trgovački lanac i imaju zadovoljne radnike, a tu je njihovu odluku podržala i šira društvena zajednica.

Znanstvenica s Odjela za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, doc. dr. sc. Ivana Brstilo Lovrić predstavila je istraživanja na kojima je radila, a koja su pokazala da bi se potrošači bez problema mogli preusmjeriti na kupovinu neki drugi dan umjesto nedjelje, dok su radnici, bez obzira na svoju vjersku pripadnost ili različiti obiteljski status, redom izjavili kako im je nedjelja nezamjenjivi dan.

''Radnici koji rade nedjeljom osjećaju se premoreno i iscrpljeno, a povećava se mogućnost njihova oboljenja. Prava socijalna cijena rada nedjeljom vraća se i poslodavcima jer premoreni radnici ne mogu raditi dobro i precizno'', rekla je Brstilo Lovrić koja je istaknula kako se 70 % mladih, koji su sudjelovali u istraživanju o potrošačkim i tehnološkim praksama mladih, protivi radu nedjeljom.

Zaključno je zastupnica Marijana Petir podsjetila da je važno da nedjelja bude neradna kako bi bila slobodna, kako bi se očuvalo ljudsko dostojanstvo i kako bi se zajednica, obiteljska ili društvena, mogla izgraditi te na taj način pridonijeti razvoju hrvatskog društva.