Spomen-slavlje na 15. obljetnicu ukopa maceljskih žrtava

Misu zadušnicu na 15. obljetnicu najvećega pokopa u hrvatskoj povijesti, u četvrtak, na Macelju predslavio je gvardijan Franjevačkog samostana u Krapini, fra Franjo Tomašević, izvijestila je IKA.

Dvanaest godina ranije ekshumirane su 1163 žrtve iz jama maceljskih šuma, kako bi poslije 50 godina od tog zlosilja bile ipak dostojno i svečano pokopane. Pokop je predvodio zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić i pokojni varaždinski biskup Marko Culej.

Hrvatski su mediji taj najveći hrvatski zajednički povijesni pokop posve ignorirali.

Od tada je svoje djelovanje započela udruga 'Macelj 1945.' i tadašnji župnik u Đurmancu, fra Drago Brglez u narednim je godinama uspio izgraditi maceljsko svetište. 

Na ovogodišnju obljetnicu pokopa u Macelju, poštujući epidemiološke mjere, okupili su se samo malobrojni članovi udruge i branitelji iz udruga Hrvatskog zagorja. Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i Vlade RH bio je gradonačelnik Krapine, Zoran Gregurović, ujedno i član udruge. Izaslanica Ministarstva hrvatskih branitelja bila je Ivona Paltrinieri, a nazočan je bio i načelnik Đurmanca, Damir Belošević. Zapaljene su svijeće na grobnici pored crkve Muke Isusove. 

U Misi, koju je u koncelebraciji subrata župnika iz Đurmanca, fra Vlade Mustača, i župnika u Klanjcu, fra Drage Brgleza, predslavio gvardijan Tomašević, u propovijedi se osvrnuo na upornost i vjeru iz Isusova vremena i zloguku hrvatsku prošlost, sve do sadašnjosti. Istaknuo je i upornost kojom je udruga 'Macelj 1945.' djelovala od osnutka do danas i pohvalio rad i rezultate rada u promicanju istine, za što se udruga čitavo vrijeme i zalagala.     

Molilo se i za sve pokojne članove udruge 'Macelj 1945.', koji su čuvali i prenosili istinu o tragediji koja se tamo dogodila nakon završetka II. svjetskog rata, kao i fra Ostijana Ostrognaja, gvardijana samostana u Krapini 1945., koji je sve te tragične događaje imao hrabrosti zapisati u 'Kroniku Franjevačkog samostana' u Krapini i popisati poubijano svećenstvo, koje su partizani zatočili u tom samostanu nekoliko dana prije pogubljenja na lokalitetu Lepa Bukva u Maceljskoj šumi. Molilo se i za Frana Živičnjaka, svjedoka tragičnih događaja, koji se od 1990. godine žustro zauzimao kako istina ne bi bila zaboravljena te sva svoja sjećanja objavio u knjižici 'U vječni spomen'.

Molilo se i za dušu sluge Božjega, blagopokojnog kardinala, dr. Franje Kuharića, koji je prije ekshumacije u Maceljskoj šumi povjerovao pisanim tragovima i slavio Misu zadušnicu 9. lipnja 1991. godine na Lepoj Bukvi i s tog gubilišta odaslao poruku mira. Naposljetku molilo se i za milost svijesti o potrebi pokretanja postupka mučeništva poubijanog svećenstva u Maceljskoj šumi, tih pravih mučenika 'Veri martyres pro Fide et pro Patria' (Za vjeru i domovinu), kako je to zapisano u 'Kronici Franjevačkog samostana', u Krapini, u tim tragičnim vremenima 1945. godine, istaknuli su članovi udruge 'Macelj 1945.'