Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska u znaku rasprave o građanskom odgoju

Deveti Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska – 'Danas za sutra' – nastavljen je okruglim stolom pod nazivom: 'Građanski odgoj – odgoj građana ili novi predmet?', koji se održao u utorak 26. listopada 2021. godine s početkom u 18 sati, u Hrvatskom novinarskom društvu. 

Na okruglom stolu 'Građanski odgoj – odgoj građana ili novi predmet?' raspravljali smo o građanskom odgoju i obrazovanju u najširem smislu, koji označava sve procese koji utječu na vjerovanja, opredijeljenosti, sposobnosti i postupke ljudi. Djecu i mlade, u tom smislu, obrazuju roditelji i škola, ali i internet, televizija, okruženje i društvo. To ujedno znači da sadržaj koji djeca i mladi primaju nije nužno onaj koji će im biti od koristi za osobni rast i razvoj, ispravno oblikovanje savjesti i izgradnju sustava vrijednosti utemeljenog na istini. 

Navedeni okrugli stol bio je obilježen sljedećim pitanjima: shvaćamo li što je građanski odgoj? Koja je njegova svrha? Gdje su u svemu tome prava djeteta? 

Na okruglom stolu govorili su: prof. dr. sc. Dubravka Hrabar; Tanja Djaković, dipl. phys. et math.; dr. sc. Dubravka Brezak Stamać; doc. dr. sc. Nino Raspudić. Moderatorica je bila Dijana Kovačević. 

Profesorica Hrabar istaknula je da je právo sredstvo i oružje za nešto ili protiv čega, te da pravo uvijek štiti najbolji interes djeteta. Odgoj i obrazovanje međusobno su povezani sadržaji, a prijepor u građanskom odgoju događa se u području odgoja. 

– Pedagozi se slažu u tome da je važno prenijeti određena znanja i iskustva odraslih na djecu, što se često odlikuje u navikama koje roditelji prenose vlastitoj djeci. Ako država pokuša nametati određene prakse, dolazi do konfuzije odgovornosti, prilikom čega djeca bivaju zbunjena, a uloga roditelja istovremeno se marginalizira – smatra profesorica Hrabar. 

Do dodatne konfuzije dolazi prilikom vrijednosnih pitanja koja su također predmet građanskog odgoja. Brojni pravni dokumenti precizno navode da roditelji imaju dužnost odgajanja, i upravo ti dokumenti roditeljima priznaju pravo na samostalno odlučivanje o odgoju djece. 

Dubravka Hrabar napomenula je da je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu u brojnim pravnim predmetima upozorio na jamstvo mogućnosti pluralizma u obrazovanju i pravo utjecaja roditelja na kurikulum škole, odgojni sustav i obrazovanje u skladu s njegovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima. 

Profesorica Djaković osvrnula se na proteklih nekoliko desetljeća i nepostojanje naslijeđenih društvenih praksi temeljenih na demokraciji. Hrvatska je kroz proces demokratske tradicije shvatila da se građanska svijest nije u potpunosti razvila, zbog čega je u obrazovni proces potrebno uvesti građanski odgoj. Prema Tanji Djaković, demokratski deficit vidljiv je i prema nedovoljnom sudjelovanju građana u našem političkom sustavu. Započeta reforma obrazovanja u 2014. godini sadržavala je 38 ciljeva, od čega je jedan jedini cilj bio cjelovita kurikularna reforma. 

Docent Raspudić izjavio je da se u Hrvatskoj stvorio dojam da je kurikularna reforma čarobni štapić koji će od nas razviti napredno i razvijeno društvo. Docent Raspudić smatra da se u Hrvatskoj namjerno proizvelo ozračje mržnje, te se pokušalo stvoriti ekstremno ozračje koje bi stvorilo umjetnu potrebu za građanskim odgojem, iako građanski odgoj već postoji kao obvezna međupredmetna tema koja se proučava u osnovnim i srednjim školama.