Trodnevnica uoči dolaska relikvija bl. Alojzija Stepinca u baziliku svetog Antuna – drugi dan

Na početku mise, okupljenima se obratio rektor bazilike i župnik župe sv. Antuna Padovanskoga fra Ivan Marija Lotar, OFMConv. Zahvalio je na dolasku predvoditelju misnoga slavlja, dirigentu Zagrebačkog katedralnog mješovitog zbora prof. mo. vlč. Miroslavu Martinjaku. „Radosno okupljeni oko sv. Cecilije mučenice, prikladnijega predvoditelja nema“, kazao je fra Ivan Marija o vlč. Martinjaku.

Katolička Crkva 23. studenog slavi spomendan sv. Cecilije, zaštitnice crkvene glazbe. „Njezino ime je latinskog porijekla, a znači put za slijepe. Izvedeno je iz rimskog obiteljskog imena od latinske riječi caesus, a znači ‚slijep‘“, kazao je na početku homilije vlč. Martinjak.

„Premda su je neki željeli uvrstiti u pobožnu legendu, Crkva ju je priznala mučenicom i najznačajnijom osobom ranoga kršćanstva“, rekao je. Osuđena je na smrt jer je odbila prinijeti žrtvu rimskim bogovima. Stoga je „uvrštena u kalendar spomendana značajnih svetaca mučenika“, napomenuo je. Propovjednik je u homiliji kazao da je sv. Cecilija proglašena zaštitnicom crkvene glazbe zahvaljujući Cecilijanskom pokretu 19. stoljeća.

„Dragi pjevači svete glazbe, vjerujem da vam je čast biti u službi najljepšeg spomen-čina, čina otkupljenja ljudskog roda – euharistije, koja uprisutnjuje cijelu našu povijest spasenja (culmen et fons)“, poručio je pjevačima vlč. Martinjak. Kompleksnost vremena u kojem se živi odražava se, kako je propovjednik rekao, „na svetu glazbu“ „Za primijetiti je da se sve više gubi svetost glazbe, a svjetovni duh nadglasava duh crkvenosti, duh istinske pobožnosti i sabranosti. Gubi se ono što su pape voljeli naglašavati, sensus ecclesiae – osjećaj crkvenosti. Vjerujte, glazba može biti veliki glasnik profanacije i toga su stari ljudi bili svjesni. Ona je kao bijeli papir na kome se sve vidi i ona je prva navijestila krizu vjere već u prošlom stoljeću, neki su to prepoznali, a nažalost neki nisu“, rekao je propovjednik.

„Sabrana, lijepo oblikovana i dolična sveta glazba može potaknuti na obraćenje što su mnogi doživjeli“, napomenuo je vlč. Martinjak te poručio pjevačima da im ne bude teško žrtvovati vrijeme jer svojim glasom mogu „zapaliti oganj u vjerničkim dušama“. Kako bi to opisao, propovjednik je citirao ulomak iz knjige Benedikta XVI. „Duh liturgije“ za kojeg kaže da je bio „zaljubljenik u glazbu, a napose svetu“. „‚Kad čovjek stupi u dodir s Bogom nije više dostatan obični govor. U njegovoj se egzistenciji bude i titraju područja koja sama od sebe postaju pjesmom‘.“ „Nikad ne znate kad ćete svojim pjevanjem dodirnuti ljudsko srce kojem treba okrepa, osvježenje vjere ili čak obraćenje i zato budite svjesni dragi pjevači da vršite mnogovrsnu ulogu. (…) Svoje darove ili svoja mna o kojima danas govori evanđelje iskoristite, umnožite ih pa će Gospodin biti zadovoljan i dati svoj blagoslov“, rekao je pjevačima vlč. Miroslav Martinjak. Na kraju homilije poručio je pjevačima da će ih na putu „umnažanja talenata“, pred Bogom zagovarati te „čuvati čistoću glasa i života“, sv. Cecilija te mučenik – „kojega neki već nazivaju svecem“, bl. Alojzije Stepinac.
Osim župnika fra Ivana, misu su suslavili ministar Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić, ravnatelj Doma sv. Antuna fra Vladimir Vidović, gvardijan Samostana Svetoga Duha fra Josip Petonjić, fra Ivan Penava te župni vikar Župe sv. Antuna Padovanskog fra Zvonimir Pervan.
Nakon mise održan je koncert „Svetoj Ceciliji zahvalni“ u izvedbi zborova bazilike sv. Antuna Padovanskog.

Trećega dana trodnevnice, u četvrtak, 23. studenog 2023. misu će predslaviti župnik Župe sv. Antuna Padovanskog fra Ivan Marija Lotar.

Iz velike Stepinčeve duhovne baštine večeras izdvajamo njegovu ljubav prema Euharistiji i Blaženoj Djevici Mariji. U euharistiji je vidio neizmjerni izvor milosti koji se ne može naći ni na jednom drugom mjestu. Svakodnevno je provodio vrijeme klečeći ispred Presvetog Oltarskog Sakramenta u dubokom razgovoru s Isusom. Kada mu je liječnik, za vrijeme krašićkog sužanjstva, savjetovao kako bi mu dobro došlo da nabavi televiziju, blaženik je odgovorio: „To nije istina da bi mi toliko dobro došlo. Imam Isusa u tabernakulu! Što mi još onda više treba?”. 
Blaženi Alojzije je iz ljubavi prema Euharistiji organizirao mnoge Euharistijske kongrese, a prigodom pastirskih i kanonskih pohoda župama najprije bi neko vrijeme proveo u crkvi u činu klanjanja pred Presvetim. Kada bi se pripremao za kakvu okružnicu ili jači nastup, povlačio bi se u Brezovicu, gdje je u miru adorirao, razmišljao i pisao. Za vrijeme zatočeništva u Krašiću nastojao je redovito obavljati tjednu župnu adoraciju. Župnik Vraneković u svome Dnevniku 14. listopada 1958. o Nadbiskupu piše ovako: “Već mjesec dana svaki dan obavlja adoraciju u crkvi. Obavlja adoraciju dnevno za sve one dane u koje je bio spriječen, pa i unaprijed za slučaj, da bude spriječen.“

„Kada govorimo o Presvetoj Euharistiji, onda moramo reći da je ona čudo nad čudesima ljubavi Božje prema nama bijednim ljudima. Tu izbija njegova moć na izvanredan način, kao i njegova mudrost i dobrota. Kroz punih četrdeset godina hranila je dobrota i svemoć Božja židovski puk u pustinji na taj način da je svaku noć padalo toliko mane s neba koliko je bilo potrebno da se prehrani sav narod. Ali taj kruh nije mogao dati ljudima besmrtnost. Sveta Euharistija je kruh ‘koji je s neba sišao’, kruh anđeoski za hranu dušama našim, kruh jakih koji nas drži u nevoljama i ublažuje bol, kruh patnja na dalekom putu sa zemlje na nebo, ključ koji nam otvara vrata nebeska. To je kruh koji stavlja u nas klicu besmrtnosti“, reći će Stepinac na Euharistijskom kongresu u Jastrebarskom 12. kolovoza 1939.
Stepinčeva ljubav prema Blaženoj Djevici Mariji prisutna je u njegovom životu još od malih nogu. Iskusio je Marijin zagovor i pomoć u teškim životnim događajima. U Okružnici o štovanju Blažene Djevice Marije, 1944. Stepinac kaže: „Ako navale na te vjetrovi kušnja, ako naletiš na grebene tuga, pogledaj na zvijezdu, zazovi Mariju. Ako te bacaju amo-tamo valovi oholosti, častohleplja, ogovaranja, zavisti, pogledaj na zvijezdu, zazovi Mariju. Ako potresa lađicom tvoje duše srdžba ili lakomost ili podražaj tijela, pogledaj na Mariju. Ako si zbunjen radi strahota opačina, smeten radi prljave savjesti, preplašen od užasa suda, ako te počinje proždirati bezdan žalosti, ponor očaja, misli na Mariju. U pogibeljima, u tjeskobama, u dvojbenim stvarima misli na Mariju, zazivaj Mariju. Neka ti ne odlazi s usta, neka ti ne odlazi sa srca;  i da postigneš zagovor Njezine molitve, ne ostavljaj primjer Njezina života. Nju slijedeći, nećeš sići s puta; njoj se moleći nećeš očajavati; na nju misleći nećeš zalutati; dok te Ona drži nećeš posrnuti; dok te Ona štiti ne trebaš se bojati; dok te Ona vodi nećeš se umoriti; ako ti je Ona milostiva stići ćeš k cilju: i tako ćeš sam na sebi iskusiti kako je s pravom rečeno: i ime je Djevici Marija.“

Molitva za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca

Gospodine Bože, izvore svetosti i milosti,
blaženoga Alojzija, pastira i mučenika,
pozvao si da ti služi
kao navjestitelj i branitelj istine
i kao hrabri svjedok vjernosti Crkvi.

Poslušan tvojoj Riječi
i vođen Duhom tvoje ljubavi,
zauzimao se za siromašne i obespravljene;
ostavio nam je divno svjetlo čiste savjesti,
pouzdanja u tebe i ustrajnosti u trpljenju.

Ponizno te molimo
da nas obdariš svojom radošću
te blaženoga Alojzija ubrojiš
među svece sveopće Crkve,
da bismo ga mogli još predanije slijediti
i uteći se njegovu moćnom zagovoru
u svojim životnim potrebama.

Po njegovim molitvama jačaj proročki glas Crkve,
koji širi nadu u dolazak tvojega kraljevstva,
praćen blizinom i utjehom Blažene Djevice Marije,
Majke i Kraljice vjernoga ti naroda.
Po Kristu Gospodinu našemu. Amen!

Izvor: VRANEKOVIĆ, Josip, Dnevnik: Život u Krašiću zasužnjenog nadbiskupa i       kardinala Alojzija Stepinca, Zagreb, 2011.
Izvor: http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/